Antidepresivi – kako djeluju?
Antidepresivi – kako djeluju?
Svatko od nas cijeli život vodi bitku protiv depresije. Averzivni, stresni događaji se neizbježno pojavljuju, dok su iskustva poput gubitka, odbacivanja, kriticizma, financijskih problema, neuspjeha, previše posla, zanemarivanja, iznevjerenosti, svađe i razočaranja neodvojiv dio života. Ovi događaji utječu na biokemijske procese koji se u tom trenutku odvijaju u tijelu i kada iscrpe naše biokemijske resurse, možemo postati podložniji depresiji. Većina nas se uglavnom s time uspješno nosi, no isto tako svatko od nas osjeća i da bismo mogli puknuti pod teretom stresa i razočaranja.
Depresija je kompleksan psihički poremećaj povezan s dva glavna tipa reaktivnosti na okolinu.S jedne strane, izloženost razočaranju i stresu koji je izvan naše kontrole, postavlja zahtjeve limbičkom sustavu koji nam postupno troši serotonin u mozgu. Zbog nedostataka serotonina postajemo podložniji depresiji.
Popularni antidepresivni lijekovi (npr. Prozac, Zoloft, Praxil) selektivni su inhibitori ponovnog iskorištavanja (“re-uptake”) ili vraćanja serotonina u neurone koji su ga oslobodili. Ovi antidepresivi funkcioniraju na osnovi pretpostavke da depresiju uzrokuje slaba transmisija serotonina u serotononskim putevima. Čak i kad smo pod jakim stresom, moždani serotonin ostaje u ovim putevima, ali nije u tom trenutku raspoloživ za korištenje. Tijekom stresnih životnih događaja, serotonin se oslobađa u sinapse, ali se i brzo vraća (dolazi do ponovnog unosa) u neuron iz kojeg je poslan. Da bi ublažio depresiju, antidepresiv treba povećati transmisiju i vezivanje serotonina u mozgu, sprečavajući ponovno iskorištavanje (re-uptake) i povećavajući iskoristivost raspoloživog serotonina. Antidepresiv djeluje na taj način da vraća u “normalne okvire” i oslobađanje i aktivnost serotonina.
Drugi tip depresije povezan je s oslabljenim kapacitetom za doživljavanje ugode i pozitivnih osjećaja. Niske razine dopamina mogu osobu učiniti osjetljivom na apatiju i dovesti je u stanje dosade, slabe koncentracije i pasivnosti. Suprotno tome, oslobađanje dopamina i aktivnost u dopaminskom putu u mozgu uzrokuje dobar osjećaj, pozitivno afektivno stanje i dobro raspoloženje. Neki antidepresiv djeluju na način da povećavaju osjetljivost dopaminskih receptora i time opet uspostavljaju kapacitet osobe da doživi ugodu i pozitivne emocije . Droge koje se zlouporabljuju (kokain, amfetamini) također djeluju na način da pobuđuju dopaminsku aktivnost u mozgu. Kokain, na primjer, djeluje tako što inhibira ponovni unos dopamina.
Općenito, depresija ima dva naličja – manjak serotonina zbog čega je osoba manje sposobna za nošenje sa stresom u životu te manjak dopamina zbog čega je osoba manje spremna za anticipiranje i doživljavanje ugode. Znajući ovo, farmakolozi mogu stvoriti lijekove koji bi pomogli svakome od nas u cjeloživotnoj borbi protiv depresije. Nadalje, motivacijski istraživači mogu osmisliti i primijeniti intervencijske programe kako bi održali i regulirali razine serotonina i dopamina koje se prirodno pojavljuju kod ljudi.
