Dvostruka evolucija kofeina
Dvostruka evolucija kofeina
Nakon objavljivanja kompletnog genoma kave otkriveno je da biljka kave stvara kofein koristeći drugačiji set gena od onoga kojega pronalazimo kod čaja.
Danas se biljke kave uzgajaju na površini od oko 11 miliona hektara, a svakoga dana popije se preko dvije milijarde šalica mnogima omiljenog napitka. Međunarodni tim znanstvenika identificirao je više od 25 000 gena koji stvaraju proteine unutar genoma kave robusta.
Robusta zauzima jednu trećinu ukupne proizvodnje kave, a velik dio uporabe robuste otpada na proizvodnju instant kave poput Nescafea. Druga vrsta kave – arabica – sadrži manje kofeina, ali njen blaži okus čini ju omiljenom vrstom za većinu konzumenata. Ipak, znanstvenici su odabrali analizirati robustu zbog znatno jednostavnijeg genoma.
Kofein je evoluirao mnogo prije nego što su ljudi postali ovisni o njemu. Vjeruje se da je on nastao radi zaštite biljaka od najezde predatora. Na primjer, listovi kave sadrže najveću razinu kofeina i kada oni padnu na površinu kofein zaustavlja rast ostalih biljaka koje se nađu u blizini.
“Kofein kod biljaka također potiče oprašivače da se uvijek iznova vraćaju. Možemo reći da to radi i nama,” izjavio je Victor Albert, znanstvenik sa Sveučilišta Buffalo u New Yorku koji je radio na ovom istraživanju. Rezultati istraživanja objavljeni su 4. rujna u časopisu Science.
Kada je tim istraživača započeo potragu za genima koji odvajaju kavu od ostalih biljaka, uočili su da je upravo kofein dio biljke koji čini razliku. Tim je uočio da čaj i kakao proizvode kofein na drugačiji način od biljaka kave. To znači da je sposobnost stvaranja kofeina evoluirala najmanje dva puta.
Izvor/dodatno čitanje:
Znanost Blog, Kofein – ovisnost koju volimo, znanostblog.com, 2014.
Ewen Callaway, Coffee got its buzz by a different route than tea, nature.com, 2014.
