Glup kao… Ovca?
Glup kao… Ovca?
Ako prevarite ženu – svinja ste, ako slijedite karizmatičnu osobu – ovca ste, ako nešto ne znate – glupi ste kao magarac. Životinje koje nalazimo u seoskim domaćinstvima zaista nemaju respektabilno mjesto u životinjskom kraljevstvu, makar kada to mjesto određuje čovjek. Jeste li se ikada pitali zašto je tako? Jesu li ovce uistinu glupe? Koje prednosti svinje imaju u odnosu na ostale životinje? Ovo su samo neka od pitanja na koja ćemo pokušati pronaći odgovor u ovom tekstu.
Razvoj znanosti i istraživačkih metoda omogućio nam je bolje razumijevanje svijeta oko nas. Danas bolje nego ikada prije razumijemo životinjski svijet i sve je više dokaza koji nam pokazuju kako krave, ovce, svinje i perad imaju značajnu sposobnost učenje i emocionalnih osjećaja.
Mnogi dokazi dolaze direktno od osoba koje na farmama svakodnevno rade s životinjama. Na mnogim modernim farmama, životinje savladavaju poprilično kompleksne zadatke kako bi došle do hrane. Krave i svinje nose elektroničke ovratnike ili oznake na ušima koje otvaraju određene vrata. Krava s takvim ovratnikom treba pronaći odgovarajuća vrata kako bi došla do hrane koja je za nju namijenjena. Ovaj kompleksni zadatak stoka nauči veoma brzo, bez pretjeranih problema.
Uz to, krave se znaju služiti mnogim trikovima kako bi došle do dodatne hrane i prevarile sustav napravljen od strane čovjeka. Krava će tako pokušati pristupiti hranilici na drugačije načine dok ne pronađe optimalan put do dodatne hrane.
Dr. Ron Kilgour s Novog Zelanda je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća usporedio mogućnosti učenja kod raznih životinja. On je konstruirao labirint koji se sastojao od šest etapa koje je bilo potrebno proći da bi životinja došla do hrane. Svojim testiranjem Kilgour je obuhvatio životinje s farme, pse, mačke i petogodišnju djecu. Testiranje su najbolje prošla djeca koja su imala gotovo identične rezultate kao i svinje, psi, krave i koze. Nešto lošije prošle su ovce iza kojih su slijedile mačke, štakori, kokoši i golubovi. Posljednje mjesto ovog testiranja zauzeli su zamorci.
Koristeći drugačiji način bodovanja koji se bazirao na količini napravljenih pogrešaka Kilgour je uočio kako su ovce postigle nešto bolji rezultat te su se našle odmah do krava, dok su svinje bile nešto lošije rangiranje. Ono što je uistinu iznenadilo znanstvenike je velika sposobnost učenja testiranih životinja.
Čak su i kokoši pokazale mentalnu agilnosti. Smatrano je kako kokoši gube koncept objekta koji izađe iz njihovog vidokruga. Kada je ovo hipoteza istražena, utvrđeno je da je ona u potpunosti netočna. Naime, kokoši mogu bez problema ići za objektom koji izađe iz njihovog vidokruga.
Prepoznavanje obitelji i pripadnika vrste
Sposobnost ovaca da razlikuju različite druge jedinke svoje vrste i ljude bila je istražena 2001. kada je Dr. Keith Kendrick s Babrahamskog instituta na Cambridgeu saznao kako ovca može razlikovati 25 fotografija i te informacije upamtiti duže od 18 mjeseci.
Ostale studije govore kako stoka može razlikovati članove svoga krda, kokoši mogu identificirati ostale životinje svoje vrste, a ovce mogu razlikovati slike uznemirene i smirene ovce.
Druga istraživanja govore o društvenoj strani životinja s farme. Dr. Suzanne Held i profesor Mike Mendl sa Sveučilišta Bristol su pokazali kako svinje mogu promatrati druge svinje u njihovim nastojanjima da dođu do hrane i naučiti iz njihovih pogrešaka. One se mogu prisjetiti mjesta gdje se nalazi hrana te odabrati onu poziciju koja potencijalno donosi više hrane. Ukoliko svinja primijeti da je nadgledana ona će učiniti sve kako bi smanjila rizik za gubitak hrane. Odgodit će posjetu hranilici ili će prvo doći na mjesto gdje ima manje hrane da bi odvratila pozornost promatrača i potom otišla do mjesta gdje zna da će dobiti više hrane.
Nekoliko životinja uspjelo je shvatiti princip rada zrcala. U svojem radu iz 2009., Donald Broom sa Sveučilišta Cambridge je osmislio eksperiment u kojem je želio da sazna mogu li svinje shvatiti kako funkcionira zrcalo. On je zajedno s kolegama postavio zrcalo na takav način da svinje jedino preko njega mogu vidjeti svoju posudu za hranu.
Najprije, svinje nisu shvaćale način funkcioniranja, ali nakon nekoliko sati su došle do ispravnih zaključaka budući da su shvatile da gledaju u lik u zrcalu. Svinje bi potom uspjele zaobići barijere i doći do hrane.
Sva ova istraživanja daju nam na znanje kako životinje s farme imaju sposobnost učenja i svijest o postojanju svijeta oko sebe. Na osnovu njih mnogobrojni aktivisti zahtijevaju bolje tretiranje životinja za koje smo do nedavno mislili da su jednostavno – glupe. Možda dobar početak je prestanak omalovažavanja životinja s farme kroz naš svakodnevni vokabular.
