Hormon rasta, testosteron, anabolički steroidi… Kako utječu na naš organizam?
Svjedoci smo sve češće zlouporabe nedozvoljenih supstanci u sportu. Među najčešćim nedozvoljenim sredstvima pojavljuju se hormon rasta, testosteron i anabolički steroidi. Po čemu se razlikuju? Kako utječu na naš organizam i zbog čega su u gotovo svim sportovima zabranjeni? Odgovore saznajte u nastavku teksta.
Hormon rasta
Hormon rasta izlučuje se iz hipofize, žlijezde koja je smještena u mozgu. Djeluje na gotovo sva tkiva u tijelu, tako da potiče njihov rast. Zaslužan je za rast našeg tijela u visinu u dječjoj dobi. U odrasloj dobi rast se u visinu zaustavlja jer je dovršeno formiranje kostiju, ali se pod utjecajem hormona rasta mogu povećati druga tkiva.
Hormon rasta ima i učinke na metabolizam: povećava sintezu proteina, povećava razgradnju masnog tkiva i iskorištavanje masti za energiju te smanjuje iskorištavanje ugljikohidrata. Posljedica je povećanje mišićne mase i smanjenje masnog tkiva u organizmu. Zbog toga hormon rasta često uzimaju sportaši, premda time riskiraju brojne zdravstvene probleme poput dijabetesa, visokog tlaka, bolova u mišićima i zglobovima.
Hormon rasta također je popularan u brojnim programima protiv starenja. Njegovo se lučenje prirodno smanjuje kako čovjek stari i pobornici takvih programa tvrde da uzimanje hormona rasta ima povoljan učinak na mršavljenje, povećanje gustoće kostiju, povećanje količine energije i na ljepšu kožu.
Takve tvrdnje nisu jednoznačno potvrđene istraživanjima, naprotiv, studije na miševima pokazale su da uzimanje hormona rasta skraćuje životni vijek ostarjelih miševa. Za sad se hormon rasta u medicini primjenjuje samo za liječenje djece s poremećajem rasta ili kod odraslih s poremećajem nedovoljnog lučenja tog hormona.
Testosteron
Testosteron je hormon koji spada u skupinu androgena, odnosno muških spolnih hormona. Stvaraju ga testisi za vrijeme fetalnog razvoja, u pubertetu i u odrasloj dobi. Glavni mu je učinak androgeni: potiče razvoj primarnih i sekundarnih spolnih osobina muškaraca. Testosteron je odgovoran za razvoj penisa i testisa, rast dlaka na licu, prsima i genitalnom području, a smanjivanje rasta kose na tjemenu, produbljivanje glasa, zadebljanje kože i pojavu akni.
Drugi tip učinaka testosterona je anabolički: povećanje sintetskih procesa u organizmu (prvenstveno sinteze proteina) i porast bazalnog metabolizma. Pod utjecajem testosterona jako se razvijaju mišići, jačaju kosti i povećava se broj crvenih krvnih stanica koje opskrbljuju tijelo kisikom. Zbog toga su muškarci generalno fizički snažniji od žena.
Također, testostron u većim dozama mijenja ponašanje, dovodi do agresivnosti, borbenosti. U medicinske svrhe može se koristiti kod poremećaja smanjenog lučenja, zakašnjelog puberteta i određenih ginekoloških poremećaja kod žena. Zloupotrebljava se u sportu, zajedno s anaboličkim steroidima.
Anabolički steroidi
Anabolički steroidi su lijekovi stvoreni na temelju testosterona, dizajnirani tako da imaju smanjeni androgeni, a povećani anabolički učinak. Namijenjeni su liječenju teških bolesnika koji fizički propadaju, poput starijih, kroničnih bolesnika, ljudi s AIDSom ili nakon operacija i duge imobilizacije.
Međutim, danas se najviše koriste u sportu i bodybuildingu, za postizanje muževnijeg izgleda, povećanje snage i motivacije sportaša. Korist takve primjene je mala i neupitno dokazana samo u žena, a rizici su veliki. Nuspojave testosterona i anaboličkih steroida uključuju visok tlak, smanjeni HDL-kolesterol, ubrzanu aterosklerozu, oštećenje jetre, kod muškaraca atrofiju testisa i neplodnost, kod žena izostanak menstruacije i poprimanje muških osobina.
Hormon rasta, testosteron i anabolički steroidi ubrajaju se među sredstva dopinga koja određuje Svjetska antidopinška agencija (WADA – World Anti Doping Agency). Zlouporaba ovih preparata danas je problem i u profesionalnom i u rekreativnom sportu, a razni suplementi sumnjiva podrijetla uzimaju se bez svijesti o njihovim opasnostima.
Važno je naglasiti da povećanje izvedbe uzrokovano tim lijekovima nije do kraja znanstveno potvrđeno, i da štetne posljedice za zdravlje daleko nadmašuju bilo kakvu korist.
Izvori/dodatno čitanje:
Guyton AC, Hall JE, Medicinska fiziologija, 12. Izdanje, Medicinska naklada. Zagreb, 2012.
Katzung BG, Trevor AJ, Basic and clinical pharmacology, 13th edition, McGraw-Hill Education, 2015.
Francetić i suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada. Zagreb, 2015.
