Jesmo li sami?
Jesmo li sami?
Statistička vjerojatnost da postoje i druga misaona bića, veoma je velika. Nitko ne zna koliko je zvijezda u Mliječnoj stazi – procjenjuje se od sto do četiristo milijardi, a Mliječna staza samo je jedna od sto četrdeset milijardi (ili više) galaksija, od kojih su mnoge veće od naše.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća Frank Drake, profesor na Sveučilištu Cornell, oduševio se takvim divovskim brojkama pa je došao do slavne jednadžbe za izračunavanje mogućnosti postojanja naprednih životnih oblika u svemiru na temelju množenja niza vjerojatnosti.
Prema Drakeovoj jednadžbi broj zvijezda odabranog dijela svemira pomnožite udjelom zvijezda za koje je vjerojatno da imaju planetarni sustav; pomnožite to udjelom planetarnih sustava koji bi teoretski mogli biti pogodni za život; to pomnožite udjelom onih na kojima život napreduje do inteligentnog stupnja; i tako dalje. Pri svakom množenju broj se drastično smanjuje – no, čak i uz najkonzervativnije kriterije, broj naprednih civilizacija samo u Mliječnoj stazi uvijek se izražava u milijunima.
Autor: Luciano Ingenito
Zanimljive li i uzbudljive pomisli. Možda smo samo jedna od više milijuna naprednih civilizacija. Nažalost, kako je između nas tako veliko prostranstvo, smatra se da bi prosječna udaljenost između bilo koje dvije takve civilizacije bila najmanje dvjesto svjetlosnih godina, što je mnogo više nego što se čini.
Za početak, kad bi ta bića i znala da postojimo i kad bi nas nekako mogla vidjeti svojim teleskopima, zapravo bi gledala svjetlost koja je krenula sa Zemlje prije dvjesto godina. Dakle, ne bi vidjeli vas i mene. Gledali bi Francusku revoluciju i Thomasa Jeffersona, ljude u svilenim čarapama i s napudranim perikama – ljude koji ne znaju što je atom ili gen, koji elektricitet proizvode trljajući jantarni štapić komadićem krzna i misle daje to velika stvar. Svaka poruka koju bismo dobili od takvih promatrača počinjala bi s »Plemeniti gospodine« te bi hvalila ljepotu naših konja i umijeće proizvodnje kitove masti. Dvije stotine svjetlosnih godina tako je daleko od nas da je jednostavno — predaleko.
Izvor/dodatno čitanje:
Knjiga: Bill Bryson – Kratka povijest gotovo svega (2004.)
