Jesu li Dalmatinci veći besposličari od Purgera?
Da, i za ovo pitanje napravljeno je (malo) istraživanje. Vjerojatno frustrirani karakterizacijom Dalmatinaca kao neradnika koji se većinu vremena samo izležavaju na plažama, studenti Ekonomskoga fakulteta u Splitu Franka Skorić Arambašić i Ante Plazonić su uz vodstvo prof.dr. Snježane Pivac napravili istraživanje.
Osim već spomenutoga mišljenja za Dalmatince, općeprihvaćeno je kako stanovnici glavnoga grada više rade. Oni imaju i drugačiju klimu od Splita, odnosno nešto lošije vremenske prilike koje pogoduju radu. Tu je i sveprisutno rivalstvo između dvaju gradova, pa ne čudi da su se anketari upravo fokusirali na stanovnike naša dva najveća grada.
TESTOVI I HIPOTEZE
Uzorak je sačinjen od 60 ispitanika u svakom gradu. Unatoč relativno malom broju ispitanika (i posebno malom broju ispitanika s primanjima iznad 8000 stanovnika), anketari su se trudili da obuhvate osobe različite životne dobi, te ih razvrstaju prema dohotku, statusu , spolu i razini obrazovanja. Nakon što su ispitanici ispunili obrazac o svojim karakteristikama anketari su tražili odgovore na sedam pitanja o kojima će biti riječi nešto kasnije.
Statistička analiza radila se s dva neparametrijska testa. Riječ je o Mann Whitney U testu i Kruskal-Wallis testu. Oba testa pripadaju u neparametrijske testove za nezavisne uzorke. Razlika između dva testa je u tome što Mann Withney U test računa razlike između dvije skupine, dok Kruskal-Wallis računa razlike između više skupina. Oba testa u budućnosti biti će detaljno pojašnjena na blogu.
Nakon odabiranja statističkoga testa, prema standardnoj proceduri, studenti su postavili određene hipoteze i definirali razine signifikantnosti od 1, 5 i 10 posto. U slučaju kada rezultati obrade ne bi bili statistički značajni prihvaćamo Ho hipotezu, odnosno, ne postoji značajna razlika između rangova u odabranim uzorcima.
Hipoteze:
H0 – ne postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcim
H1 – postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima
PITANJA
Sada kada znate statističke detalje istraživanja, važno je napomeniti kako je analiza uređena na način da se u svakom pojedinom pitanju promatra spol i grad ispitanika. Nakon toga se unutar tih varijabli za svako od sedam pitanja provjerava da li postoji statistička značajnost s obzirom na mjesečni dohodak domaćinstva, status, razinu obrazovanja i starost. Isti postupak se ponavlja na razini čitavoga uzorka.
Postavljena pitanja bila su:
1.Kako biste ocijenili koliko slobodnog vremena imate?
2. Kako biste ocijenili koliki je Vaš raspoloživi dohodak?
3. Da li biste prihvatili ponuđen prekovremeni rad plaćen 50% više od redovitog?
4. Na koje vrijeme biste prihvatili prekovremeni rad?
5. Biste li radili kraće ako bi Vam primanja po satu porasla?
6. Ocijeniti koliko unutar slobodnog vremena potrošite na igre na sreću!
7. Koliko ste puta u posljednje tri godine bili na turističkim putovanjima?
ZAKLJUČAK
Anketa je pokazala kako ne postoji statistički značajna razlika između Dalmatinaca i Zagrepčana! Rezultati ankete su pokazali kako Splićani nisu ljeniji od Zagrepčana, niti su Zagrepčani ljeniji od Splićana. Ukoliko bi se više plaćali prekovremeni satovi Splićani su spremniji raditi više, dok Zagrepčani u tom slučaju više vrednuju dokolicu.
Analizom prema spolu utvrđeno je kako su muškarci spremniji prihvatiti prekovremeni rad, ponajviše to se odnosi na muškarce u dobi između 50-59 godina.
