Kako je započeo život na Zemlji

Zanemarimo li malenu mogućnost da je život na Zemlju došao putem meteorita, s velikom pouzdanošću možemo pretpostaviti da je život nastao iz postojećih fizičkih i kemijskih uvjeta koji su vladali u ranom stadiju Zemljinog razvoja.

Ustanoviti točne uvjete koji su nekoć vladali nije nimalo lagan izazov budući da je Zemlja kakvu poznamo danas potpuno različita od Zemlje iz tog vremena.

Najraniji dokazi za život na Zemlji dolaze nam iz sedimentnih stijena te nam govore kako je život započeo prije 3,8 milijardi godina. Dotične stijene otkrivene su devedesetih godina prošloga stoljeća u zapadnom Grenlandu gdje je ustanovljen neuobičajeno nizak stupanj ugljika-14. Vjeruje se kako je ovaj disbalans znak djelovanja mikroorganizama budući da drugi izotop, ugljik-13, lakše prolazi kroz stanične stjenke i nakuplja se gdje god su bili, ili još uvijek jesu, mikrobi.

Te stijene sežu u doba kad se planet oporavljao od udara koji je najvjerojatnije formirao Mjesec. Primordijalni oceani i kontinenti su formirani, ali proces je nekoliko puta prekidan zbog udaraca asteroida. Darwin je predviđao kako je život nastao u „toplom malenom jezercu“, dok danas vjerujemo kako je gotovo sigurno nastao u vrućem i slanom kotlu.

Ovo je, dakle, potpuno drugačije okružje od onoga u kojem živimo. Ne postoji  zabilježeni slučajevi nastanka života u moderno doba, tako da je veoma izvjesna mogućnost da danas ne postoje uvjeti za razvoj života. Ipak, neki znanstvenici tvrde kako je moguće je da se razvoj života događa na tako sićušnim razmjerima da niti ne primijetimo njegov nastanak.

Na dnu oceana postoje hidrotermalni otvori kroz koje geotermalne aktivnosti pumpaju kipuću vodu u ocean. Ta područja sadrže golemu količinu mikroorganizama od kojih mnogi imaju zadivljujuće primitivne metabolizme uz pomoć kojih se ne moraju oslanjati na postojanje sunčeve energije. Postoji mogućnost da su hidrotermalni izvori zaslužni za nastanak života, iako danas još nemamo nikakvih čvrstih dokaza za tu tvrdnju.

Još jedan problem s kojim se znanstvenici susreću je pokušaj razumijevanja događaja zbog kojih je došlo do spajanja beživotnih kemikalija kako bi formirali živi organizam. Ovdje smo još jednom suočeni s „kokoš-jaje“ dilemom: da bi DNK funkcionirao on treba proteine, ali za postojanje proteina potreban je DNK. Što je nastalo prije? Najprihvatljiviji odgovor govori nam da su proteini i DNK evoluirali u isto vrijeme kroz mrežu reakcija između jednostavnijih kemikalija.

U potrazi za dokazima nastanka života geolozi se okreću prema Marsu kako bi pronašli odgovore. Tamo ne postoj tektonske ploče koje bi mogle uništiti dokaze, a ujedno postoje sedimentne stijene koje datiraju u vrijeme nastanka života na zemlji. Znanstvenici se nadaju kako su te stijene, za razliku od onih na Zemlji, sačuvale dokaz o nastanku života.

kako_je_nastao_zivot_na_zemlji_720x340

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...