Kako nastaju divovske rupe?

Kako nastaju divovske rupe?

Počevši od spektakularnog primjera propadanja zemlje u Gvatemali pa sve do novih primjere s Floride, divovske rupe zaokupljaju pozornost javnosti. Iako su mnoge od njih manje od 30 metara dubine, s površine one često izgledaju kao sablasni ponori bez dna.

Iz geološkog kuta ovakve rupe predstavljaju depresije u tlu koje nemaju prirodno površinsku drenažu. U suštini to znači da za vrijeme kišnih oborina voda ostaje unutar rupe i zadržava se na potpovršinskoj razini.

Najčešće se pojavljuju u tzv. „karst terrain“ predjelima. Riječ je o predjelima gdje ispod površinsko kamenje može biti otopljeno prirodnim putem od strane podzemnih voda koje cirkuliraju pored njih. ‘Topljivo‘ kamenje sastoji se od karbonata, a najčešće je riječ o vapnencu i gipsu. Florida, na primjer, je područje koje leži na vapnencu, te predstavlja veoma rizični dio SAD-a na kojem će se ovakve pojave i dalje događati.

Rupe izgledaju spektakularno ponajprije jer zemlja na površini ostaje nedirnuta sve dok podzemno propadanje ne postane dovoljno veliko. Ukoliko nema dovoljno podrške za zemlju na površini, iznenadni kolapsi su neminovni.

RAZLIČITI TIPOVI DIVOVSKIH RUPA

Ovakve rupe obično dijelimo na dva tipa. Prvo, postoje prekrivene rupe koje nastaju u toku nekoliko sati i kreiraju katastrofalnu štetu. Drugi tip su taložne rupe koje se formiraju polako tokom dužega vremena. Takve spore događaje nije lako uočiti i može proći puno vremena prije nego geolozi uoče značajne promjene.

Kolapsi zemlje variraju veličinom od nekoliko desetaka centimetara pa sve do nekoliko stotina četvornih kilometara, dok dubina ovakvih propadanja prelazi 30-ak metara.  Kao što znamo, posljedice divovskih rupa mogu biti katastrofalnih razmjera, posebno ako se dogode u gradovima. One mogu kontaminirati vodene resurse i time ugroziti život u čitavom gradu. Nerijetki su slučajevi gdje su kompletne zgrade nestale u ponor prilikom stvaranja divovskih rupa.

I dok rupe ponajprije nastaju u „karst terrain“ područjima, postoje mnoge druge okolnosti koje mogu dovesti do katastrofalnih događaja . Rupe nastale ljudskom aktivnošću događaju se iznad starih rudnika, oštećenih vodovoda ili raznih građevinskih projekata.

Danas, znanstvenici nisu sigurni povećava li se broj novih divovskih rupa. Iako proteklih pet godina privlače mnogo pozornosti, jednostavno ne postoji dovoljno podataka iz prošlosti da bi došli do određenih zaključaka. Ne postoje nacionalne ili internacionalne baze podataka, a mnoga propadanja događaju se u ruralnim dijelovima gdje najčešće ostanu zanemarena.

In this aerial photo, a giant landslide under a residential street which claimed a car and left another car hanging over the edge is seen in Schmalkalden, central Germany, Monday, Nov. 1, 2010. The cause of the landslide is yet unclear unclear. Residents were evacuated from 23 buildings. Nobody was injured. (AP Photo/Jens Meyer)

Schmalkalden, Njemačka

2q

Malberget, Švedska

guangzhou-sinkhole-jan-2013-1

Florida, SAD

url1

Guatemala City, Gvatemala

Izvori/dodatna čitanja:

Jacob Silverman, How Sinkholes Work, How stuff works?, 2013.

Jeremy Berlin, Why Sinkholes Open Up, National Geographic,2013.

Jessica Robertson, The Science of Sinkholes, USGS, 2013.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...