Kofein – ovisnost koju volimo
Kofein – ovisnost koju volimo
Kofeinski napitci najkonzumiranijani su svijetu, ali koliko uopće znamo o učincima kofeina?
Većina nas žudi za kofeinom svako jutro. Ne uzevši našu kofeinsku dozu osjećamo se pospano i umorno, a mnogi od nas ne mogu zamisliti dan ukoliko ne konzumiraju svoj omiljeni napitak. Ipak, istraživanja pokazuju kako kofein nije samo sredstvo koje će nas učiniti budnijim neko vrijeme.
U posljednje vrijeme, nova istraživanja postavljaju pitanje o opasnostima koja se kriju iza kofeina. Je li kofein opasniji nego što mislimo?
Oblik kofeinske molekule sličan je oblik adenozina, koji smanjuje aktivnosti u centralnom živčanom sustavu. Receptore adenozina pronalazimo u cijelom tijelu, a kada se adenozin veže na njih on sprječava otpuštanje neuronskih signala kod nekoliko neurotransmitera, stvarajući pri tomu sedaciju i antikonvulzivno djelovanje.
Kofein je svojevrsni neprijatelj adenozina, što znači da se veže na receptore, ali ne smanjuje neuronske aktivnosti. Učinkovitost kofeina teško je proučavati, jer različiti ljudi imaju različite razine tolerancije. Ako redovito konzumirate srednje do velike količine – postati ćete manje osjetljivi na njega.
Iako nam kofein može pomoći da duže ostanemo budni i dati nam mala poboljšanja u fizičkim performansama, on također – kod nekih ljudi – uzrokuje anksioznost i podrhtavanje. Uz to, kofein povisuje krvni tlak uzrokujući suženje krvnih žila.
Prilikom povlačenja efekata, krvne žile se ponovno prošire, što poboljšava tok krvi u mozak i uzrokuje glavobolje. U nedostatku kofeina, učinci povlačenja smanjuju se u roku nekoliko dana, a nakon tjedan dana potpuno nestaju.
Kofein poboljšava vrijeme reakcija, ali ne i mentalne performanse. Prema istraživačkom timu sa Sveučilišta u Bristolu kofeinska učinkovitost protiv pospanosti ujedno znači i da ‘česta konzumacija ne poboljšava mentalnu pozornost i performanse‘.
Začudo, kofein je imao malo učinaka na ispitanike koji ga prije nisu koristili (ako izuzmemo to što su se osjećali manje pospanima).
‘Dugo sam se pitao zašto kofein ne izaziva povećanje pozornosti kod ljudi koji ga prije nisu koristili. To je bilo čudno,‘ govori predvodnik istraživanja – prof. Peter Rogers. Ključno je odvojiti pozornost (sposobnost mentalnog fokusiranja na zadatak) od budnosti, što istraživači prije nisu radili. Rogers je zaključio kako kofein nije poboljšavao pozornost kod ljudi koji nisu pili kofein jer su pozitivni efekti bili poništeni anksioznošću i podrhtavanjem.
OPASNA NAVIKA?
Previše kofeina može ubrzati rad srca ili prouzrokovati srčane anomalije. Veoma velike količine mogu biti toksične, dok ekstremno predoziranje kofeinom može izazvati smrt. Prosječna odrasla osoba tako bi trebala popiti oko 100 šalica kave dnevno da bi se dogodio ovaj kobni rasplet, ali čak i manje količine mogu imati negativne učinke.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) istražuju sigurnost kofeina. FDA je svoje istraživačke napore povećala zbog sve većeg broja proizvoda koji u sebi sadrže kofein, dok je Europska komisija od EFSE zatražila istraživanje kako bi procijenila učinke sve veće konzumacije kofeina u Europi.
Kofein se danas može pronaći u mnogobrojnim napitcima, ali najveću zabrinutost izazivaju energetska pića čija popularnost ne jenjava. Uobičajeno energetsko piće sadrži 80 miligrama (mg) kofeina u 250 ml napitka. Ovo se može usporediti s 60-80mg kofeina u prosječnoj (237 ml) instant kavi. Coca-cola, primjerice, sadrži 30-45mg kofeina.
Kofein ostaje u tijelu pet sati, ali njegov ‘vijek trajanja’ može se produžiti na 30 sati. Produženi efekti kofeina javljaju se kod žena koje koriste oralnu kontracepciju, trudnica i djece.
Najnovija istraživanja iz Švicarke govore nam kako kofein, smanjivanjem dubokog sna, odgađa razvoj mozga tokom puberteta.
Od prosinca 2014., napitci koji sadrže više od 150mg kofeina po litri – osim čajeva i kave- morati će na ambalaži dodatno označiti visoku količinu kofeina, uz upozorenje kako takav napitak nije preporučljiv djeci i trudnicama.
5 DOBRIH STRANA KOFEINA
Kako ne bi sve ostalo na opasnostima kofeina, za kraj ćemo spomenuti 5 istraživanja koja govore u prilog konzumaciji kofeina.
1. Istraživači sa švedskog instituta ekološke medicine u svibnju 2013. otkrili su kako dnevno ispijanje kave može smanjiti rizik od raka prostate.
2. Pijenje kave može smanjiti rizik u razvoju dijabetesa tipa 2, govori istraživanje iz 2010. objavljeno u Journal of Agricultural And Food Chemistry.
3. Dnevno ispijanje 3 šalice kave može značajno smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Ovo istraživanje objavljeno je 2012. nakon 4 godine istraživanja, od strane istraživača sa Sveučilišta u Floridi.
4. Povećani unos kofeina može pogodovati oboljelim od steatohepatitisa (nealkoholna bolest masne jetre) – otkriva studija iz travnja ove godine koju su objavili istraživači sa Sveučilišta Duke.
5. Studija iz 2012. obavljena od istraživača iz American Cancer Society-a otkrila je kako ispijanje 4 kave dnevno može smanjiti rizik od obolijevanja od raka usne šupljine za 50%.
Izvori/dodatno čitanje:
Emna Davies, The Truth About Caffeine, Focus, 2013.
