Limiti ljudskog tijela – Fizička obilježja (1.dio)

 

Limiti ljudskog tijela – Fizička obilježja (1.dio)

Ljudi su stvorene da napreduju, da budu jači, brži, pametniji, da se penju više, žive duže i da nastanjuju i posljednji dio naše planete. Posljednjih desetljeća pomicali smo granice izdržljivosti, ali koliko još napretka možemo ostvariti?

Bez obzira koliko poboljšavamo naše mogućnosti, naš potencijal je ograničen zbog nekih znanstvenih principa – zakona fizike, biomehanike i termodinamike. Postavlja se pitanje gdje su točno naši limiti, a brojni znanstvenici ponudili su odgovor na ovo pitanje. Saznajmo ih zajedno kroz tri dijela serije članaka Limiti ljudskog tijela.

-Fizička obilježja-

Najbrži na planetu

9.4 metra po sekundi

Nakon što je Usain Bolt na Olimpijskim igrama 2008. srušio svjetski rekord na 100 metara, Mark Denny, biolog sa Sveučilišta Stanford se upitao: “Je li Bolt dosega limite ljudskog potencijala?

Nakon analize rekorda od 1920-ih godina Denny je predvidio da će ljudi jednog dana moći prijeći 100 metra za samo 9.48 sekundi, odnosno 0.10 sekundi brže od trenutnog rekorda kojega drži ‘leteći’ Jamajčanin. Ovo predstavlja poprilično veliku razliku u sportu gdje se brzine iskazuju u stotinkama sekunde.

Limiti težine

Oko 635 kg

Da, postajemo sve teži i ta pojava poprima razmjere epidemije. Ipak, malo tko će doći do 635 kilograma koliko je 1978. imao Jon Brower Minnoch. Ovo je samo procjena stvarne težine budući da gospodin Brower Minnoch nije mogao stati na vagu.

Za većinu ljudi maksimalna težina je znatno niža. “Ljudi mogu tolerirati 5G silu prije nego što padnu u nesvijest,” govori Gregg Kai Nishi, kirurg u Khalili centru Los Angeles.

To je ekvivalentno težini od oko 340 kg. Osim rijetkih iznimaka, ljudi ne preživljavaju iznad te težine.”

Koliko možemo podići?

Oko 455 kg

Najjači ljudi na planeti mogu podići oko 455 kg, ali biokineziolog Todd Schroeder smatra da možemo prijeći tu razinu.

Naši mozgovi limitiraju broj mišićnih vlakana koje aktiviramo istovremeno da bi spriječili ozljede. “Isključite tu sigurnost i možete proizvesti znatno više sile,” govori Schroeder. On misli kako mentalni trening može pomoći sportašima da dođu do 20 posto više snage.

Najjači udarac

4741 Newtona

U istraživanju iz 2005. sedam olimpijskih boksača udarali su lutku opremljenu senzorima koji su mjerili silu svakog udaraca. Nakon toga, biomedicinska inženjerka Cynthia Bir, sa Sveučilišta Wayne State, je otkrila kako je prosječni udarac imao silu 3427 N, dok je najjači udarac zabilježio 4741 N.

Najviši rast

2,72 metra

Robert Pershing Wadlow, također poznat kao i Div iz Illinoisa, u tridesetim godinama prošlog stoljeća postigao je rekord zahvaljujući pretjeranom radu hipofize. Njegova visina utjecala je značajno na njegovu cirkulaciju (nije osjećao noge) i stvarala je ogroman pritisak na kosti.

Inženjer Thomas Samaras procijenio je da ćemo, zbog bolje prehrane, postati viši. On vjeruje kako bi u budućnosti ljudi trebali doći do prosječne visine od 210 cm. Na žalost, njegovo istraživanje otkrilo je i kako svaki inč (2,54 cm) iznad 153 centimetra skraćuje život za 1,3 godine.

Izvor/dodatno čitanje:

Judy Dutton, Pushing our limits, Popular Science, 2014.


Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...