Matematička jednadžba koja predviđa sreću

Matematička jednadžba koja predviđa sreću

Filozofi i pisci potrošili su ogromne količine tinte kako bi pokušali razjasniti porijeklo sreće. Što je sreća? Kako doći do nje? To su samo neka od kompliciranih pitanja na koja nemamo odgovori. Ipak , znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu tvrde da je upravo ova jednadžba sve što trebamo znati o sreći:

 happiness

Shvaćate?

Da, gledate u matematičku jednadžbu sreće. No prije nego što otkažete vaš put u Tibet, trebate znati da ova jednadžba ne objašnjava sveukupno životno zadovoljstvo. Umjesto toga, ona predviđa kako se mijenja razina sreće kada pobijedimo ili izgubimo u jednostavnim igrama. Koristeći ovu formulu, znanstvenici su otkrili da trenutna razina sreće raste kada nam ide bolje nego što smo očekivali (dakle, ne kada nam jednostavno ide dobro).

Sreća – lako kao ‘1,2,3’

Kako bi sastavili ovu formulu, znanstvenici su započeli eksperiment s 26 pojedinaca koji su se složili da igraju kockarsku igru unutar uređaja za funkcionalnu magnetsku rezonancu. Igra je uključivala različite razine rizika koje su vodile do profita ili gubitka. Nakon nekoliko odigranih poteza, ispitanici su ocjenjivali razinu sreće na ljestvici od 0 do 10, da bi potom ta razina bila uspoređivana s tadašnjom izmjerenom moždanom aktivnosti.

Istraživači su otkrili da kako očekivanja igraju ključnu ulogu u određivanju razine sreće. Na primjer, kada bi sudionici studije igrali igru i nakon određenog poteza imali 0$ umjesto 2$, njihova razina sreće bi bila niska i prema vlastitom zapisu i prema očitanju moždane aktivnosti. Ipak, ukoliko bi imali 0$ umjesto gubitka od 2$ oni bi bili mnogo sretniji, unatoč tomu što bi njihov saldo ostao nepromijenjen. Autori studije su to povezali s primjerom iz života – bili bismo sretniji sa jednosatnom odgodom leta ukoliko bi nam prije toga bilo rečeno da postoji pedeset postotna šansa šestosatne odgode.

[AdSense-A]

Dakle, autori zaključuju, sreća nije vezana uz konačan ishod – nego uz prekoračenje vlastitih očekivanja.

Što sad?

Nakon što su znanstvenici napravili svoju formulu za sreću, testirali su je na 18,000 ispitanika koji su igrali sličnu igru putem mobilne aplikacije. Formula je točno predviđala fluktuacije sreće za svaki dobitak i gubitak. Tim je svoje pronalaske objavio u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academies of Science.

Ipak, iako smanjena očekivanja povećavaju vjerojatnost za sreću, istraživači govore kako ‘očekivanje najgoreg’ nije dobar pristup. Negativni pogled na svijet nikako nije preporučiv budući da smo stalno u stanju lošeg raspoloženja dok se ne dogodi promjena.

Izvor/dodatno čitanje:

Carl Engelking, A Mathematical Equation to Predict Happiness, Discover Magazine, 2014.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...