Mehanizam starih Grka

Mehanizam starih Grka

Metafora da se svijet giba poput “satnog mehanizma” možda ima i doslovne korijene. Naše ideje o kulturi starih Grka proistekle su iz njezine intelektualne strane – iz filozofije, geometrije, logike. Tehnici se pridavalo manje pozornosti. Rečeno nam je da su Grci cijenili logiku – intelektualnu matematiku – više nego logistiku, praktičnu matematiku.

No, naši izvori za takvo gledište nisu neprikosnoveni, a lako je moguće da bi se slične tvrdnje i danas mogle čuti u fakultetskim hodnicima Zavoda za matematičku logiku. Potpunu povijest grčke tehnologije možda nikad nećemo doznati, ali naznake koje imamo krajnje su zanimljive.

Godine 1900. neki su ribari vadili spužve na obali malog grčkog otočića Antikitere (smještenog nasuprot većem otoku Kiteri, između grčkog kopna i Krete). Našli su olupinu broda koji je potonuo u oluji 70. godine prije Krista putujući s Rodosa prema Rimu. U potpalublju je bilo kipova, lončarije, amfora i kovanog novca, a i neka neugledna hrpa zarđalog metala.

Kad se hrpa osušila, raspala se u komade, otkrivajući tragove kotača sa zupčanicima. Godine 1972. Derek de Solla Price podvrgnuo je hrpu rendgenskoj analizi, i uspio rekonstruirati komplicirani raspored od trideset i dva zupčanika.

Čemu je to služilo? Analizirajući njihovu strukturu, zaključio je da je naprava morala služiti za proračunavanje položaja Sunca i Mjeseca u odnosu na zvjezdanu pozadinu.

antikythera_mechanism_remains

Pronađeni ostaci mehanizma iz Antikitere

Mehanizam iz Antikitere ima mnogo zanimljivih osobina, između ostalog to je najstariji poznati primjer diferencijalnog uređaja. Takvi se uređaji danas rabe na stražnjoj osovini automobila kako bi se kotači, primjerice u zavojima, mogli gibati različitim brzinama. U mehanizmu iz Antikere diferencijalni je uređaj bio potreban za računanje Mjesečevih faza, oduzimajući Sunčevo gibanje od Mjesečeva.

Uređaj je vrlo kompliciran i sastavljen je s velikom preciznošću, što dokazuje dugu tradiciju izrade zupčanika i strojeva sa zupčanicima u staroj Grčkoj. Nijedan drugi primjerak nije preživio – vjerojatno zato što su stare i razbijene strojeve pretapali i reciklirali.

U svojem članku „Gears from the Greeks“ (Proceedings of the Royal Institute) britanski matematičar Christopher Zeeman razmišlja o utjecaju takvih uređaja na grčku znanost.

„Najprije su došli astronomi, koji su promatrali nebeska tijela i skupljali podatke. Zatim su nastupili matematičari koji su izmislili matematičku notaciju, kako bi mogli opisati gibanje i uskladiti ga s izmjerenim podacima. Treći su bili tehničari koji su sastavljali mehaničke modele da bi simulirali matematičke konstrukcije. Četvrta je došla generacija učenika koja je učila astronomiju na takvim strojevima. Kao peti, slijedili su znanstvenici koji su bili toliko zaslijepljeni generacijama takva učenja, da su stvarno vjerovali da nebesa rade baš na taj način. Šesti su došli autoriteti koji su inzistirali na naslijeđenoj dogmi. I tako je ljudska rasa postala toliko zaglupljena, da je prihvaćala Ptolomejev sustav cijelih sljedećih tisuću godina.“

antikythera-mechanism-bbc4

Moderna rekonstrukcija mehanizma iz BBC4 dokumentarnoga filma

Izvori/dodatno čitanje:

Nature, Mehanizam iz Antikitere, Youtube, 2011.

Ancient Peoples, Antikythera Mechanism, Ancientpeoples Tumblr,2013.

Ian Stewart, Kocka li se Bog?, Jesenski i Turk, 2003.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...