_tmp_articling-import-20091021083958656098_4611048a-i8.0

Mjerenje razine ugljika za spas tropskih ?uma

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Pin on PinterestShare on LinkedInShare on StumbleUponEmail this to someonePrint this page

Mjerenje razine ugljika za spas tropskih ?uma [3 minute ?itanja]

Suprotno o?ekivanja, posljednje novosti iz ?uma na?ega planeta nisu lo?e, barem u usporedbi s onima prije 10 ili 20 godina. Prema izvje??u Ujedinjenih naroda stopa uni?tenja ?uma ? zbog proizvodnje drvene gra?e ili zemljoradnje i rudarenja ? izme?u 2000. i 2010. godine otprilike je 20 posto ni?a nego u prethodnom desetlje?u. Opse?an program sadnje ?uma, posebice u Kini , dodatno je umanjio ukupni gubitak. No golema podru?ja i dalje su izlo?ena sje?i, uglavnom u tropima, gdje se svake godine uni?ti povr?ina ekolo?ki dragocjene ?ume koja odgovara povr?ini ?vicarske.

Najve?i se dio tih stabala spali, a ugljik uskladi?ten u njihovu drvetu doslovce se pretvori u dim. Grube procjene pokazuju da uni?tavanje ?uma jo? uvijek uzrokuje oko 3,6 milijardi tona godi?njih emisija CO? ?to je osmina ukupne koli?ine koju ispu?taju ljudi.

Kad bi od skladi?tenja ugljika u stablima moglo biti neke ekonomske koristi, onda bi i klima i ?ume – kao i golema raznolikost ?ivota u ?umama – bile u boljem polo?aju. Na konferenciji o klimi, koja se pod pokroviteljstvom UN-a odr?ala u Cancunu u Meksiku pro?log prosinca, izaslanici su kona?no postigli sporazum oko programa REDD (engl. Reducing Emissions from Deforestation and Forest Degradation, odnosno ?smanjivanje emisija izazvanih uni?tavanjem i degradacijom ?uma?), o kojem se dugo raspravljalo. Osnovna je zamisao tog programa u tome da bogate zemlje pla?aju siroma?nima za o?uvanje ?uma jer im je to zapravo jeftinije od smanjivanja vlastitih emisija ugljikova dioksida.

Jedna od zapreka bilo je to ?to ne postoji pouzdan na?in mjerenja koli?ine ugljika uskladi?tenog u ?umama bez terenskog pregleda svake od njih. Upravo tomu sad mogu poslu?iti karte koje je izradio tim pod vodstvom Gregoryja Asnera, tropskog ekologa s Instituta Carnegie.

Sateliti, obja?njava Asner, mogu pratiti nestajanje ?uma, ali ne mogu znati je li rije? o primarnim ?umama ili sekundarno obnovljenima – sastoje li se, dakle, od velikih, starih stabala ili pak od mladih i tana?nih, u kojima je uskladi?teno manje ugljika.

Asnerov tim to mo?e utvrditi snimanjem ?uma iz zrakoplova uz pomo? lidara, laserskoga mjernog instrumenta koji nalikuje radaru. Ure?aj oda?ilje infracrveni laserski puls prema tlu 100.000 puta u sekundi i bilje?i koliko je vremena odbijenoj zraci potrebno za povratak. Jedan dio svjetlosti odbija se od kro?anja, ali dio uspije sti?i i do tla.

?Sve podsje?a na snimanje magnetskom rezonancijom?, ka?e Asner. ?U stanju? smo dobiti ne samo podatke o visini kro?anja nego i o ?itavoj trodimenzionalnoj gra?i ?ume?, a odatle i o tome koliko je ugljika u njoj uskladi?teno. I dalje su potrebna kontrolna terenska mjerenja kako bi se provjerili podaci dobiveni lidarom, ka?e Asner. Kao i satelitska mjerenja radi dobivanja cjelovitog pregleda. No te tri metode udru?ene ?ine dobar na?in kontrole po?tenja u trgovini ugljikom – i o?uvanja netaknutih tropskih ?uma.

tree-survey-canopy-height-610

Izvori/dodatno ?itanje

Nature?Climate: Counting carbon in the Amazon

Wired Greg Asner’s talk about high-tech Earth observation tools

NGThe Big Idea: Saving Forests

TEDBiodiversity in 3D: Greg Asner at TEDGlobal 2013

 

 

Objavio

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti