Možemo li dokazati Heisenbergovo načelo neodređenosti?

Možemo li dokazati Heisenbergovo načelo neodređenosti?

Princip neodređenosti po prvi put je predstavljen 1927. godine od stane njemačkog fizičara Warnera Heisenberga. Kao važan dio kvantne teorije, on nam služi za razumijevanje svega od Velikoga praska pa sve do mikročipova.

I dok nema dvojbe o neizvjesnosti koja prožima kvantni svijet, malo je poznato da su neka objašnjenja takvog uzroka fundamentalno pogrešna.

Heisenberg je pokazao kako kvantna teorija stavlja ograničenja na točne vrijednosti pojedinih svojstava (npr. subatomske čestice u bilo kojem trenutku). Drugim riječima, što je točnija njihova pozicija, to je manja točnost njihovog kretanja. Heisenberg je dokazao kako je to neizbježna posljedice matematike korištene u kvantnoj teoriji kako bi se opisala takva svojstva.

Ali on je također dao i pojednostavljeno objašnjenje rezultata koje danas nalazimo u mnogim udžbenicima. Prema njegovom objašnjenju, ‘krivnja‘ za nesigurnost pada na čin promatranja čestica. Bilo koje mjerenje, tvrdi Heisenberg, neminovno mijenja svojstva u skladu s matematičkim formulama.

I dok je takvu situaciju mnogo lakše shvatiti od apstraktnih jednadžbi, Heisenbergovo intuitivno objašnjenje djelomično je krivo.

Eksperimentalni rezultati koji su objavljeni prošle godine pokazali su kako promatranje uistinu utječe na razinu nesigurnosti, ali znatno manje nego što je to predstavio Werner Heisenberg u svojem jednostavnom objašnjenju.

Izvor/dodatno čitanje:

BBC Focus, Q&A, Science and technology, veljača 2014.