Najljepše matematičke jednadžbe (2.dio)

Najljepše matematičke jednadžbe (2.dio)

Prije svega, ukoliko do sada niste, pročitajte prvi dio “Najljepših matematičkih jednadžbi” i upoznajte se s prvih 6 jednadžbi koje su svoje mjesto našle na ovoj ljestvici. U nastavku vam donosimo preostale 4 jednadžbe koje su svojim značajem i elegancijom zaslužile da se nađu na ovoj ljestvici.

Specijalna teorija relativnosti

Einstein još jednom ulazi na ljestvicu sa svojom znamenitom formulom za specijalnu teoriju relativnosti koja nam govori kako vrijeme i prostor nisu apsolutni, nego relativno ovise o brzini promatrača. Ova jednadžba pokazuje nam tzv. dilataciju vremena – vrijeme usporava što se brže osoba kreće.

U osnovi je veoma jednostavno,” govori Bill Murray, fizičar iz CERN laboratorija koji se nalazi u Genevi. “Nema ničega što srednjoškolac ne može savladati. U jednadžbi nema kompleksnih derivacija, ali zato nam ova jednadžba daje potpuno novi način pogleda na svijet. Odjednom, nepromjenjivi kozmos postaje zamijenjen osobnim svijetom kojega promatramo. Iz uloge promatrača postajete dio svemira.”

Murray ističe kako preferira specijalnu relativnost u odnosu na kompliciranije formule Alberta Einsteina budući da priznaje kako ne može pratiti matematiku unutar opće teorije relativnosti.

Više o specijalnoj teoriji relativnosti pročitajte ovdje.

special-relativity

1=0.99999999999999999…

Jednostavna jednadžba iz naslova, koja nam govori da je 0.999 (iza čega slijedi beskonačan niz devetki) jednako jedan, je omiljena jednadžba matematičara Stevena Strogatza sa Sveučilišta Cornell.

Sviđa mi se jednostavnost jednadžbe, svi razumiju o čemu je riječ, a opet je provokativna,” ističe Strogatz. “Mnogi ne vjeruju da je istinita. Njena ljepota je savršeno balansirana. Lijeva strana predstavlja početak matematike, dok desna predstavlja misterioznu beskonačnost. ”

one-equals

Euler-Lagrangeove jednadzbe i Noetherov teorem

Prilično su apstraktne, ali i nevjerojatno moćne,” govori Kyle Cranmer, fizičar sa Sveučilišta New York. “Zanimljiva stvar je ta što je takav način razmišljanja preživio neke od glavnih revolucija u fizici poput kvantne mehanike, relativnosti itd.”

Ovdje, L predstavlja Lagrangian, što je mjera energije u fizičkim sustavima kao što su opruge, poluge ili osnovne čestice. “Rješavanjem jednadžbe saznajete kako će se sustavi razvijati s protokom vremena,” izjavio je Cranmer.

Noetherov teorem je nazvan prema njemačkoj matematičarki Emmy Noerher. “On je zaista osnova fizike i simetrije,” govori Cranmer. “Neformalno govoreći, ukoliko sustav ima simetriju onda mora postojati i odgovarajući zakon očuvanja. Na primjer, ideja da su temeljni zakoni fizike isti danas i sutra (vremenska simetrija) podrazumijeva da je energija sačuvana. Simetrija je možda glavni koncept fundamentalne fizike, prvenstveno zahvaljujući doprinosu Emme Noerher.

lagrangian

Callan-Symanzikova jednadžba

Callan-Symanzikova jednadžba je zapravo prvi princip jednadžbe iz 1970. koja opisuje kako se naivna očekivanja ne ostvaruju u kvantnom svijetu,” govori fizičar Matt Strassler sa Sveučilišta Rutgers.

Jednadžba ima mnoge načine primjena koji uključuju procjene mase i veličina protona/neutrona koji se nalaze u jezgri atoma.

Callan-Symanzik

Izvori/dodatno čitanje:

Znanost Blog17 jednadžbi koje su promijenile svijet, znanostblog.com, 2014.

Clara MoskowitzImages: The World’s Most Beautiful Equations, livescience.com, 2014.


Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...