Najperspektivniji znanstvenici 2013.
Najperspektivniji znanstvenici 2013. [8 minuta čitanja]
Neymar, Bale, Gotze, Isco? Zvuče li ova prezimena poznato? Ili Modrić, Halilović? Čak i ako niste upućeni u nogomet, zasigurno ste ih usputno čuli na TV-u, naletjeli na neki članak na portalu… Idemo dalje, jeste li čuli za Andreju Armani, Heather Knutson ili Feng Zhanga? Zvuči nepoznato?
Zašto smo toliko opsjednuti uspjesima sportaša koji imaju veoma ograničen ‘vijek trajanja’, a nitko ne zna najperspektivnije znanstvenike, inovatore i inženjere čiji rad bi mogao nadživjeti ne samo nas, nego i mnoge nadolazeće generacije? Uostalom, koliko bi vam danas bile dostupne informacije o nogometnim talentima da nije bilo entuzijasta koji su razvili tehnologiju uz pomoć koje možete saznati da je Bale potpisao za 100 milijuna eura? I bi li dotični gospodin zaista vrijedio toliko da vi možete gledati utakmice samo lokalnog nogometnog kluba?
Na svu sreću, postoji ljudska znatiželja koja se ne može izraziti novcem. Na svu sreću, postoje i mediji preko kojih danas možemo saznati za takve ljude. Tako Popular Science već 12 godina donosi popis najperspektivnijih znanstvenika (popis iz 2012. možete pronaći ovdje). Ljudi uvršteni na ove popis već su do sada napravili dramatične pomake u svom polju, a ukoliko bi se njihove ideje ostvarile svijet bi uistinu bio sigurnije i bolje mjesto za život.
Predstavljamo vam neke od najperspektivnijih znanstvenike i inženjera:
Mya Breitbart
University of South Florida
Mapiranje genoma za cijeli ekosustav
Virusi su najzastupljeniji entiteti na svijetu, ujedno, oni su i među najmisterioznijim. Mya Breitbert, mikrobiološki ekolog s Sveučilišta u južnoj Floridi, otkrila je kako na brzi način odgonetnuti što oni rade i što su uopće.
Umjesto da je pokušavala izolirati individualni virus iz uzroka (postoji 10 milijardi virusa u litri morske vode) Breibert je izdvojila sav prisutni genetski materijal, podijelila ga na više manjih dijelova i istodobno poredala novonastale komadiće. Tehnika koju je upotrijebila za sastavljanje mnogobrojnih dijelova omogućila joj je i da proučava čitavu zajednicu odjednom.
„Njeni doprinosi su bili presudni u razotkrivanju ogromne raznovrsnosti virusa.“, kaže Curtis Suttle, virolog na Sveučilištu britanske Kolumbije. Breitbartin pristup iznjedrio je novo područje biologije nazvano ‘metagenomics’ koje istraživači koriste kako bi uzimali uzorke i sekvence genetskog materijala izravno iz okoline.
Heather Knutson
California Institute od Technology
Čitanje vremenskih prognoza s exoplaneta
Posljednjih godina, znanstvenici su otkrili tisuće planeta koje kruže oko udaljenih zvijezda. Heather Knutson sa Caltecha provodi dane razmišljajući što će nam biti potrebno da bi ostvarili kozmička putovanja na druge planete. Ona je, u suštini, prvi prognostičar vremena na exoplanetima koji određuje lokalnu temperaturu, vrijeme i sastav atmosfere.
Da bi proučavala exoplanetarnu meteorologiju, Knutson analizira infracrvenu svjetlost na površini exoplaneta. Svjetlije infracrveno zračenje znači da su plinovi u atmosferi exoplaneta topliji, dok tamnije zračenje nagovještava hladnije temperature. Ucrtavanje svjetlosnih profila dopušta Knutsonovoj kreiranje longitudinalne temperaturne karte planeta na osnovi koje može vidjeti vremenske obrasce na exoplanetima. Stalna temperatura predstavlja vjetrovitu atmosferu planeta. Nadalje, lokacija vrućih i hladnih područja pokazuje kolika je brzina vjetrova za pojedino područje.
Za sada, Knutsova je promatrala velike planete od kojih mnogi imaju različitu atmosferu od onih pronađenih u našem Sunčevu sustavu. Najmanje jedna exoplanetarna atmosfera ima oblake sačinjena od minerala koji se na Zemlji mogu pronaći jedino u kamenu. U budućnosti Heather želi razviti tehnike gledanja atmosfera manjih i hladnijih planeta na kojima bi se mogla nalaziti voda. „Zabavan dio moga posla je pronalazak stvari koje me iznenađuju, i to zaista nije teško u ovom području“, kaže Heather.
Andrea Armani
University of South California
Izum novih znanstvenih alata
Neki znanstvenici koriste instrumente kako bi ponovno otkrili naše shvaćanje svijeta. Andrea Armani, kemijski inženjer na Sveučilištu u južnoj Kaliforniji, preferira poboljšavanje samih instrumenata. Armani razvija senzore koji ubrzavaju znanstvena otkrića i primjenjiva su u različitim područjima. Oni također mogu služiti kao detektori biološkog oružja, vodenih patogena ili radioaktivnosti.
Armani je napravila senzor koji detektira pojedine molekule brzo i precizno. Svjetlost pojedinog vala kruži unutar mikroskopskog silicijskog prstena koji se nalazi u senzoru. Kada se biomolekule pričvrste za površinu senzora, on promjeni duljinu vala. Armani kaže da se uređaj može koristiti za pronalazak tragova bolesti koje druge tehnike ne mogu pronaći.
Uređaji koji je osmislila Armani premašuje kapacitete standardne optike. Neki njeni uređaji mogu podnijeti visoke promjene temperature bez gubitka preciznost, drugi mogu pokupiti proteine direktno iz suhog zraka.
Feng Zhang
Massachusetts Institute of Technology, Broad Institute
Izmjena staničnog genoma
Kada je Feng Zhang diplomirao, otkrio je da su alati za spajanje novih gena u živuću stanicu veoma skupi, iziskuju mnogo vremena, te su zaštićeni patentom. Nesretan nakon ovoga saznanja, osmislio je vlastite alate te ih podijelio sa drugim znanstvenicima. Njegovi alati dramatično su ubrzali proučavanja u genetici i proučavanja bolesti.
Tehnike koje je Zhang pomogao razviti, nazvane TALE i CRISPR, kreiraju transgenetske ili na neki drugi način genetski modificirane organizme uz veliku dozu preciznosti. TALE je molekula koja se pričvrsti uz sekciju DNK i utječe na nju (utjecaj ovisni o uključenosti obližnjeg gena). CRISPR se temelji na mikrobnom enzimu koji siječe DNK kako bi uveo novi genetski materijal. Koristeći te metode Zhang može napraviti transgenetskog miša u roku tri tjedna (koristeći normalnu metodu bilo bi potrebno šest mjeseci za isti pothvat). Gotovo 2000 laboratorija je pokazalo zainteresiranost za CRISPR metodu od kada je prvi puta uvedena prije osam mjeseci.
„Te tehnologije su zaista važne, najbolje je da svi imaju pristup njima“, kaže Zhang. „Da je netko zaštitio HTML za stvaranje web stranica, onda danas ne bi imali Internet kakav poznajemo.“
Nicolas Fontaine
Bell Labs, Alcatel-Lucent
Spašavanje Interneta od sebe samog
Unatoč razvoju tehnologije za sada nemamo problema s protokom informacija, ali stručnjaci upozoravaju kako bi u roku od deset godina promet mogao premašiti postojeću infrastrukturu. Nicolas Fontaine je inženjer koji je osmislio pametan način kako bi izbjegao probleme otežanog protoka podataka.
Fontaine i njegovi kolege su izumili novu vrstu multipleksora. Novi multipleksor djeluje usmjeravanjem različitih svjetlosnih zraka, nazvanih modovi, uzduž pomno planiranih putova. Informacije tako putuju zajedno, a da ne utječu međusobno. Fontaineov multipleksor ,za razliku od starih, efikasno izbjegava gubitak signala i značajno je manjih dimenzija.
*Napomena: imajte na umu da je ovo samo sićušan dio perspektivnih znanstvenika. Da bi ih obuhvatili sve, zasigurno bi bilo potrebno napisati cijelu knjigu, stoga nemojte zamjeriti ukoliko se netko od vama poznatih mladih i perspektivnih znanstvenika nije našao na listi.
LITERATURA/DODATNO ČITANJE:
Popular Science, rujan 2013.
