Najznačajniji planeti izvan Sunčeva sustava
Astronomi su desetljećima pretraživali nebo u potrazi za planetima izvan Sunčeva sustava. Potraga je bila neuspješna sve do 1991. kada su Aleksander Wolszczan i Dale Frail pronašli sustav planeta koji kruže oko egzotičnog pulsara poznatog kao PSR B1257+12. Četiri godine kasnije, Michel Mayor i Didier Queloza otkrili su planet veličine Jupitera koji kruži oko zvijezde 51 Pegasi svaka 4,2 dana.
Iako su prvi otkriveni planetarni sustavi bili međusobno različiti, niti jedan od njih nije bio u skladu sa zamislima većine znanstvenika. Znanstvenici, poučeni iskustvima iz našega sustava, su očekivali da će pronaći malene kamene planete u blizini zvijezde i velike plinovite planete udaljene od centra sustava.
Priroda je ipak imala nešto drugačiji plan. Gotovo 1000 pronađenih planeta dali su znanstvenicima bogatu mješavinu čudnih i ne tako čudnih svjetova za istraživanje. Iako je svaki exoplanet jedinstven, pojedini se ipak ističu više od drugih. U nastavku ćemo vam predstaviti neke od najzanimljivijih.
ALPHA CENTAURI Bb
Pronaći planet veličine Zemlje koji kruži oko zvijezde slične Suncu bio je svojevrsni sveti gral mnogim istraživačima. Ovaj pothvat konačno je ostvaren 2012. godine od strane Xaviera Dumusquea. On i kolege su iz švicarskog observatorija otkrili planet koji je otprilike 10% teži od našega i kruži oko zvijezde koja ima 93% mase Sunca. Uz to, ovaj planet je, gledano kozmičkim razmjerima, blizu Zemlje (4,36 svjetlosne godine udaljenosti).
Na žalost, Centauri Bb se ne nalazi u nastanjivoj zoni. Temperatura na ovom planetu doseže 1200˚C.
KEPLER-70b
Kada su u pitanju superlativi, teško je nadmašiti Kepler-70b. Među rekordima koje trenutno drži (makar među planetima s uobičajenim zvijezdama sličnim Suncu) ističu se: kruži najbliže svojoj matičnoj zvijezdi pri udaljenosti od 0,006 astronomskih jedinica (Merkur se nalazi 65 puta dalje od Sunca nego Kepler -70b od svoje zvijezde), ima najveću prosječnu brzinu (980 000 km/h) i ujedno je najlakši planet s masom dvostruko manjom od Zemljine. Kepler-70b je ujedno i najtopliji otkriveni exoplanet s temperaturom od 6930˚C
PSR B1620-26 b
Iako je Zemlja formirana prije otprilike 4,65 milijardi godina, ona je tek adolescent u usporedbi s PSR B1620-26 b. Ovaj planet je rođen prije 13 milijardi godina, kada je naša galaksija tek poprimala današnji oblik.
PSR B1620-26 b posjeduje 2,5 puta veću masu od Jupitera i treba mu prosječno 100 godina kako bi završio put oko svoje zvijezde.
WASP-12b
Otkrivan još 1995., ovaj planet kruži oko zvijezde 51 Pegasi jednom svaka 4,2 dana. Ne samo da je ovaj planet bio prvi otkriveni planet koji kruži oko zvijezde slične Suncu, nego je on bio prvi planet koji je znanstvenicima dao uvid u kompleksnost exoplaneta.
Ovaj planet ima 1,4 puta veću masu od Jupitera, a temperatura na ovom planetu doseže 2650˚C. Opažanja uz pomoć Hubble teleskopa upozoravaju kako ovaj planet ne može još dugo izdržati ovakve ekstremne temeprature. Istraživači procjenjuju kako će atmosfera (koja je bogata molekulama vode, metana i ugljikova monoksida, te metalima kao što su aluminij i magnezij) planeta WASP-12b nestati za 10 milijuna godina.
55 CANCRI E
Ako su dijamanti uistinu ženini najbolji prijatelji, onda je 55 Cancri e najdraži exoplanet ljepšega spola. Ukoliko su znanstveni modeli točni ovaj ‘dijamantni planet’ sadrži sloj dijamanata ispod grafitne površine.
Iako je ideja ‘dijamantnog planeta’ postojala desetljećima, prvi kandidat u vidu ovoga planeta pojavio se tek prošle godine. Astronomi su otkrili 55 Cancri e 2004. i ustanovili kako mu je potrebno samo 18 sati kako bi završio putovanje oko svoje zvijezde.
