Nova istraživanja otkivaju mogući razlog Einsteinove genijalnosti
Nova istraživanja otkivaju razlog Einsteinove genijalnosti [4. minute čitanja]
Više od pola stoljeća nakon Einsteinove smrti, još uvijek tražimo tajnu njegove genijalnosti. Gotovo odmah nakon njegove smrti u 1955., čuveni fizičarev mozak je uklonjen iz njegove glave, seciran i slikan za potrebe istraživanja Thomasa Harveya koji je izvršio autopsiju.
Harvey vjerojatno nije imao legalnu dozvolu da ukloni, sačuva i zadrži mozak u svojem podrumu, ali on je uspio stvoriti put za znanstvenike koji su željeni otkriti tajnu Einsteinovog mozga.
Lijeva i desna moždana hemisfera Alberta Einsteina bile su neobično dobro povezane. Ova činjenica mogla je pridonijeti njegovoj genijalnosti, ističu najnovija istraživanja provedena od strana antropologinje Dean Falk sa Sveučilišta na Floridi.
„Ovo istraživanja, više nego bilo koje prije, uistinu razotkriva Einsteinov mozak“ govori Falk.
Drugo istraživanje “The Corpus Callosum of Albert Einstein’s Brain: Another Clue to His High Intelligence“, objavljeno je u časopisu Brain. Vodeći autor Weiwei Men , koji radi na odjelu za fiziku Sveučilišta Istočna Kina,razvio je nove tehnike za provedbu istraživanja. On je bio prva osoba koja je odredila Einsteinov dio mozga nazvan žuljevito tijelo ,to je najveći skup vlakana koji povezuje dvije moždane hemisfere i olakšava komunikaciju unutar hemisfera.
„Ova tehnika trebala bi biti zanimljiva drugim istraživačima koji proučavaju važnu unutarnju povezanost mozga“, komentira Falk.
Menova tehnika mjeri i kodira varirajuću čvrstoću podrazdjela žuljevitog tijela, zajedno sa njihovom dužinom , gdje podražaji prelaze s jedne strane mozga na drugu.
Pronalasci tima istraživača pokazuju kako je Einstein imao veću povezanost između određenih dijelova njegovih moždanih hemisfera od ljudi iz kontrolne grupe koju su sačinjavali 15 starijih muškaraca i 52 muškarca starosti između 25 i 30 godina. Maksimalnu težinu mozak dosegne upravo u razdoblju od 24-30 godine, to su ujedno i godine kada je Einstein najviše pridonio fizici objavivši 4 teksta koji su zauvijek promijenili način na koji gledamo na svemir, vrijeme, masu i energiju. Stručnjaci smatraju kako je za 3 od 4 rada trebao dobiti Nobelovu nagradu.
Ostale studije sugeriraju kako Einsteinova briljantnost može biti rezultat neuobičajeno velikog broja moždanih stanica poznatih kao glialne stanice, koje okružuju neurone.
Moramo imati na umu kako nova istraživanja uspoređuju slike mrtvoga mozga sa slikama mozgova živih ljudi, tako da mogu postojati određena ograničenja u podacima. Unatoč tomu, autori napominju kako se Einsteinovo moždano tkivo vjerojatno malo smanjiti tokom čuvanja, tako da postoji mogućnost da su razlike u usporedbi s ‘običnim ljudima’ mogle biti još izraženije.
Izvori/dodatno čitanje:
Jeffery Seasy – Well-connected hemispheres of Albert Einstein’s brain may have sparked brilliance, Florida State University, 2013.
Nepoznat autor – Newly Discovered Photographs Of Einstein’s Brain Reveal Possible Source Of His Genius, Buisiness Insider (orginalan tekst izašao u časopisu Popular Science)
