Nova tehnologija na SP u Brazilu
Nogomet ima nesretnu reputaciju sporta koji se (pre)sporo prilagođava novim tehnološkim inovacijama. I dok drugi sportovi, kao što su tenis ili hokej, objeručke prihvaćaju modernu tehnologiju, nogometni čelnici kao da su dugo vremena tvrdoglavo odbijali ići u korak s brojnim inovacijama.
U prvom dijelu 2010. (godine kada je održano posljednje Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici) Joshep ‘Sepp’ Blatter, predsjednik Fife, objasnio je kako je stajalište organizacije temeljeno na želji da se nogomet na svim razinama igra u jednakim uvjetima. Nogomet, prema njegovim riječima, ne smije ovisiti o tehnologiji i tehnološka razina mora biti jednaka na utakmicama lokalnog kluba i finalu Svjetskog prvenstva.
Ipak, od 2010. došlo je do značajnih promjena u samoj igri. Značajne greške sudaca na važnim natjecanjima stvorile su ogroman pritisak prema krovnoj nogometnoj organizaciji pa ćemo na ovom Svjetskom prvenstvu biti svjedoci brojnih tehnoloških inovacija.
Ako maknemo na stranu probleme oko same igre, tehnologija je itekako prisutna u razvoju opreme. Kopače i lopte konstantno napreduju i ovogodišnje verzije samo su krajnji doseg razvoja koji traje desetljećima.
TEHNOLOGIJA NA GOL LINIJI
Kada lopta pređe gol liniju, vibracija i vizualni signal se pojavljuju na satu sudca.
Engleski nogometni fanovi su već upoznati s Hawk-Eye sustavom koji se primjenjuje u Premier ligi od nedavno završene sezone. Hawk-Eye koristi tehnologiju koja je originalno kreirana za operacije na mozgu i praćenje projektila. Sustav crta virtualnu 3D prezentaciju događaja na terenu, a za primjenu ove tehnologije na Svjetskom prvenstvu zadužena je njemačka tvrtka GoalControl 4D.
4D sustav funkcionira uz pomoć 14 fiksnih kamera koje su postavljene na krovu stadiona. Svaka od kamera snima akciju brzinom 500 sličica po sekundi (FPS) nakon čega kamera podatke šalje u sustav koji filtrira sliku i izbacuje objekte koji se nađu na putu (kao što su igrači ili kiša) savršenog pregleda terena.
Kada lopta pređe gol liniju, vibracija i vizualni signal se pojavljuju na satu sudca. Sustav također omogućuje 3D pogled kretanje lopte koji se može pokazati gledateljima na velikim LED zaslonima. Konačnu odluku, ipak, donosi sudac.
SLUŽBENA NOGOMETNA LOPTA
Kreirati loptu koja ima predvidljivu putanju je mnogo teži zadatak nego što se čini…
Možda najveći izazov za Adidas (kompaniju zaduženu za proizvodnju službene lopte za Svjetsko prvenstvo) je (ne)vrijeme.
Brazil je velika zemlja s različitom klimom i lopta će biti izložena različitim ekstremima za vrijeme igranja Svjetskog prvenstva u 12 izabranih gradova.
Temperatura se proteže od minimalno 30°C u tropskim predjelima (npr. Manaus) do mnogo hladnijih uvjeta u gradovima na jugu Brazila (poput Porto Alegrea). Uz to, vlaga može dosegnuti 90% u nekim predjelima, a kiša pada na dnevnoj bazi.
Lopta Brazuca je dizajnirana tako da zadrži istu težinu i razinu odskoka neovisno o vremenskim uvjetima. Napravljena je od šest identičnih dijelova koji sadrže veoma fleksibilan i izdržljiv poliutretan. Dijelovi lopte su spojeni pomoću toplinskih veza – što ograničava upijanje vode na samo 0,2%. Dakle, znatno manje od razine koju propisuje FIFA (10%). Površina lopte je obložena s 50.000 nabora koji bi trebali riješiti problem lopte s prošlog Svjetskog prvenstva. Kontroverzna lopta Jabulani letjela je veoma nepredvidivo iako je bila poprilično teška za nogometne standarde. U Adidasu su uvidjeli problem i vjeruju kako će nove mikroteksture dati lopti predvidljiviji put letenja.
PRIVREMENI SPREJ ZA OBILJEŽAVANJE
Obrambeni zidovi više neće moći prekršiti zadanu udaljenost za vrijeme izvođenja slobodnih udaraca.
Svaki nogometni obožavatelj vidio je makar jednom kako se protivnički živi zid za vrijeme izvođenja slobodnog udarca pomalo primiče lopti i tako nekažnjeno krši nogometna pravila.
Nakon što je uvidio da se ovakvo kršenje pravila događa prečesto, brazilski sportski novinar Pablo Silva, odlučio je pronaći rješenje ovog problema. Pablo je šest godina razvijao proizvod i pokušavao ga staviti u uporabu. Konačnu potvrdu svoga rada doživjeti će na ovom Svjetskom prvenstvu gdje će svi suci koristiti njegov proizvod.
Nakon što dođe do prekršaja, sudac izmjeri udaljenost između lopte i zida, te privremenim sprejom označiti liniju koju zid ne smije prijeći. Vidljiva linija nestane u rasponu između 45 – 120 sekundi.
Pjena se sastoji od kapljica vode koji počinju isparavati čim budu izbačene iz areosolne limenke. Probno testiranje uspješno je obavljeno u Brazilu, SAD-u i natjecanju Copa America 2011. u Argentini.
PLETENE KOPAČKE
Uz fleksibilnost čarape i čvrstoću kopačke – nova obuća će zasigurno privući pozornost.
Vječni zadatak proizvođača sportske obuće je stvaranja kopački koji mogu pružiti kontrolu i udobnost. Sportski div Nike je jedan od nekoliko proizvođača koji su razvili pletene kopačke – obuću koja je više nalik čarapama nego kopačkama.
Nike Magista kopačke oživjele su FlyKnit tehnologiju koja je originalno razvijena za trkaće tenisice. Gornji dio FlyKnit obuće je satkan s računalno kontroliranom 3D tehnologijom pletenja. Ta tehnologija koristi niti poliestera kako bi kreirala fleksibilni sloj koji idealno pristaje nozi. Kao potporni materijal, niti visoke čvrstoće sastavljene su od laganih vlakana koji prolaze kroz materijal i daju potporu na mjestima gdje je ona potrebna.
MIKRO-MASAŽNI DIJELOVI DRESOVA
Novi dresovi sportske marke Puma sadržavaju terapeutske trake.
Sjećate se Eura 2012 kada je Mario Balotelli skinuo majicu nakon postignutog pogotka i otkrio tri čudne trake na svojim leđima?
Terapeutske trake koriste se desetljećima kako bi dale potporu mišićima i zglobovima sportaša koji se oporavljaju od ozljeda. Tradicionalne trake često otežavaju kretnje, a također mogu spriječiti normalan protok krvi. Ipak, moderne trake napravljene su od pamuka koji sadrži veliku količinu elastina koji daje istu fleksibilnost kao i ljudski mišić, te potiče bolji protok krvi i smanjuje otjecanja. Proizvođači tvrde da takve trake smanjuju pritisak na nocireceptore koji detektiraju bol.
Unatoč tvrdnjama proizvođača potrebna su daljnja istraživanja kako bi se sa sigurnošću znalo radili li se o stvarnim koristima ili dolazi do placebo efekta. Čak i ako je posrijedi placebo effect, ovakve trake su izuzetno popularne. Masovno su korištene na Olimpijskim igrama 2012. u Londonu, a Puma ih ugrađuju u dresove za Svjetsko prvenstvo (Puma će sponzorirati Italiju, Švicarsku, Alžir, Kamerun, Čile, Ganu, Urugvaj i Obalu Bjelokosti).
Trake su strateški postavljene unutar dresa kako bi mikro-masirale specifična područja kože dok sportaši trče.
Izvor:
Greg MacGregor, The science of the World Cup, Science Uncovered, 2014.
