Pozadina opijanja

Pozadina opijanja [3 minute čitanja]

Kako ispijanje alkohola utječe na ljude i zašto patimo od nuspojava opijanja?

Nakon što smo o alkoholu pisali s evolucijsko psihološkog gledišta, vrijeme je da ga sagledamo iz kemijsko neurološke perspektive.

Postoje mnoge vrste alkohola u kemijskom svijetu, ali daleko najčešće pijemo etanol. Osobit oblik molekule etanola daje čaši piva jedinstven efekt na ljudski mozak. Molekula je veoma mala, sastavljena od samo dva atoma ugljika, šest atoma vodika i jednog atom kisika. Etanol je topljiv u vodi, što znači da brzo ulazi u krvotok, da bi potom bio prenijet do svih dijelova tijela (ponajprije do jetre i mozga).

Određeni dio etanola kojeg popijemo prolazi kroz stomak do tankog crijeva, te se nakon toga upija u naš krvotok i prenosi do mozga. Upravo taj dio izaziva najviše zabrinutosti kod stručnjaka. Iako istraživanja još uvijek nisu u potpunosti razjasnila kako etanol izaziva različite efekte u mozgu, postoje mnoge dobro prihvaćene teorije u znanstvenim zajednicama.

Spore reakcije, nejasan govor i gubitak pamćenja kod pijanstva vjerojatno je uzrokovano etanolovim spajanjem s glutamatergičnim receptorima u neuronskim sklopovima. Ti receptori uobičajeno primaju kemijske signale od ostalih dijelova mozga, ali u opijenom stanju oni primaju etanolske molekule, što ometa tok signala i usporava rad mozga.

Etanol se također veže za GABA (gamma-aminobutyric acid) receptore, koji uobičajeno služe kako bi usporili moždane aktivnosti. Za razliku od glutamatergičnh receptora, etanol GABA receptore zapravo čini još osjetljivijim, uzrokujući time još veće usporavanje rada mozga.

No, alkohol također proizvodi i dopamin i endorfin – kemikalije zadužene za osjećaj zadovoljstva. Znanstvenici nisu ustanovili točan mehanizam koji je uključen u stvaranje ovih kemikalija, ali vjerojatno je posrijedi identičan način na koji etanol stimulira GABA receptore.

Dodatno čitanje:

Znanostblog.com – Zašto pijemo alkohol?, 2013.