Slatka ovisnost
Slatka ovisnost [3 minute čitanja]
Svi su ludi za čokoladom! Njena potrošnja ne smanjuje se niti u kriznim vremenima, a Europljani su najveći potrošači ove poslastice. Švicarci su prva nacija po potrošnji čokolade, prosječan Švicarac tako godišnje pojede 10,9 kg. Uostalom, ako ste prosječan konzument, vi ćete tokom života pojesti 160 kg čokolade.
Riječ „čokolada“ dolazi od asteške riječi „cacahuatl“ ili „xocolatl“, a to znači „gorka voda“. Većina Europljana čokoladu konzumira u krutom stanju. Relativno nova zamisao prodavanja čokolade u tvrdom izdanju nastala je 1847. U Londonu. Prije toga se čokolada samo pila.
Vjeruje se da su još 1000.pr.Kr Olmeci uzgajali autohtoni srednjeamerički kakao. Tisuće godina poslije, Maje su ispijali napitke od nezaslađene čokolade i vode. Maye i Asteci vjerovali su kako zrna kakaa dolaze iz raja i kako donose mudrost i moć onome tko ih konzumira. O velikom značaju čokolade za kulturu Maja govori podatak kako su oni zrna kakaa koristili kao valutu i jedinicu za računanje.
Majanski velikaši u posjetu Španjolskoj s dominikanskim fratrima 1544. Donijeli su koktel od prženih i mljevenih zrna kakaa, vode, vina i paprike. Dodan je šećer, i piće se proširilo Europom.
Najveća proizvodnja kakaa na svijetu dolazi iz Afrike. Čak dvije trećine ubranih zrna kakaa je iz Afrike, unatoč tomu, Afrikanci konzumiraju vrlo malo čokolade. Jedan od razloga zasigurno je topljivost. Točka otapanja kakao putra je točno ispod tjelesne temperature, što je razlog zašto se čokolada doslovno topi u ustima. Kakaov maslac tako postaje kašast već na 32˚C, a topi se već na 32˚C (kolika je toplina u ustima ili toplom podneblju). Za takav je slatkiš u toplijim predjelima potrebno stalno rashlađivanje, a to si većina siromašnih zemalja ne može priuštiti.
Aditivi za otpornost na toplinu ne djeluju povoljno na kremasto stanje čokolade, pa će, dok znanstvenici ne riješe to pitanje, stanovnici hladnih (ili rashlađenih) zemalja vjerojatno ostati prvaci u jedenju čokolade.
Izvori/dodatna čitanja:
Margaret G. Zackowitz – One Sweet World: On the Trail of Chocolate,National Geographic, 2004.
Nepoznat autor – Nestle Čokolada, Zanimljivosti, 2013.
