Što je smog?

Što je smog?

Kombinacijom engleskih riječi smoke (dim)i fog (magla) prije gotovo jednog stoljeća nastao je termin smog. Termin opisuje gustu mješavinu plinova koja se je karakteristična za mnoge velike gradove.

U prošlosti, smog je prvenstveno nastajao intenzivnim sagorijevanjem ugljena pri čemu bi došlo do proizvodnje smrtonosnog koktela sastavljenog od ugljika, sumpora i dušika. Smog koji se nadvio nad Londonom 1952. ubio je preko 4000 ljudi.

Danas, kuće i tvornice više nisu glavni zagađivači zraka. Njihovu ulogu preuzeo je promet. U svibnju ove godine uvedene se restrikcije za prometovanje Parizom. Francuska prijestolnica ugroženija je od ostalih europskih gradova budući da većina auta koristi jeftini, ali i ekološki neprihvatljivi dizel.

Ipak, daleko najviše smoga ima u Kini. Zagađenje od četvrtine milijarde automobila zaslužno je za smrt tri milijuna stanovnika svake godine. Znanstvenici iz Kine Peking nazivaju “gotovo ne nastanjivim”. U svibnju ove godine kineska je vlada najavila kako će pokušati kontrolirati razinu smoga ograničavanjem uporabe automobila u Pekingu.

Kako nastaje smog?

harbin-smog-china-coal_72683_600x450

Tipična goriva sadrže znatne količine elemenata ugljika (C), vodika (H), sumpora (S) (pogotovo ugljen), te određene količine minerala. Njihovim izgaranjem, odnosno oksidacijom, nastaju spojevi ugljični dioksid, voda, sumporov dioksid i mineralni ostatak, odnosno pepeo. Nadalje, u atmosferi je moguća reakcija:

2SO2 + 02 → 2SO3

Normalno se ova reakcija u atmosferi odvija vrlo sporo, ali u prisutnosti čestica pepela odvija se znatno brže jer on djeluje kao katalizator.

Čestice pepela također služe kao jezgre kondenzacije čime omogućuju da se vodena para kondenzira na površinu zrnca pepela u sitnu kapljicu, odnosno time voda prelazi iz pare u aerosol. Aerosoli su fino raspršene sitne čestice tekuće ili čvrste tvari u zraku. Za dani primjer vode, takav aerosol, zavisno o okolnostima, možemo primjetiti kao oblak, maglu, iako ga najčešće vidimo kao rijetku izmaglicu (“mutnoću” u zraku). Nadalje, u atmosferi dolazi do kontakta aerosola vode i sumpornog trioksida:

SO3 + H2O → H2SO4

Nastala sumporna kiselina je također aerosol i lebdi u zraku, i njezinim udisanjem dolazi do kontakta s plućnim tkivom, kojega ozbiljno oštećuje.

Izvor

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...