Što su neutrini?
Neutrini su elementarne čestice koje su, za razliku od elektrona, električki neutralni i gotovo nemaju masu. Vrlo lako nastaju u radioaktivnom raspadanju i vjerojatno su i u ranom svemiru imali određenu ulogu.
Za razliku od fotona, nosioca elektromagnetskog zračenja, njih materija gotovo i ne upija. To se može vidjeti na primjeru Sunca, gdje neutrini koji nastaju u nuklearnoj fuziji duboko u unutrašnjosti Sunca dospijevaju do Zemlje, za razliku od svjetlosti koja dolazi samo s površine, gdje je temperatura preniska za nuklearnu fuziju.
Najveći dio neutrina čak prolazi kroz Zemlju. Stoga ih možemo opaziti i na strani Zemlje okrenutoj Suncu kao i na strani okrenutoj od Sunca, za razliku od svjetlosti, koja ne može prodrijeti na noćnu stranu. No zbog izrazito slabog međudjelovanja s materijom opažamo samo djelić svih neutrina.
Iz poznatih stopa proizvodnje neutrina možemo procijeniti da jedan kubični metar prostora posvuda u svemiru kao i na Zemlji sadrži oko 30 milijuna tih čestica, od kojih mi ništa ne osjetimo. Zbog svoje male mase svi neutrini proizvedeni u ranom svemiru, unatoč njihovoj brojnosti, čine samo oko jedan posto ukupne gustoće svemira.
Zbog tog slabog stupnja reagiranja do nas mogu dospjeti neutrini iz puno ranijih vremena nego svjetlost. Dok je svjetlost tek tisućama godina poslije velikog praska mogla nesmetano prodrijeti kroz svemir, neutrinima je to bilo moguće već nakon oko jedne sekunde!
Mogli bismo dakle pomoću neutrinskog teleskopa baciti pogled u puno ranije razdoblje svemira, međutim slabo međudjelovanje neutrina s materijom dvosjekli je mač: baš iz tog razloga vrlo je teško otkriti neutrine na Zemlji. Stoga je neutrinski teleskop, s kojim se može vidjeti značajan dio neutrina i čak otkriti smjer njihova porijekla, s postojećom tehnologijom utopijski.
