Svi smo mi zvjezdana prašina?!

Svi smo mi zvjezdana prašina?!

Teško je i početi pisati o ovoj fascinantnoj temi. Kada god krenete nešto istraživati izgubite se u njenoj ljepoti i eleganciji koja je najbolje dočarana kroz riječi genijalaca kao što su Neil deGrasse Tyson i Carl Sagan. Usput kupite neke stvari koje uistinu niste planirali, pomislite kako bi bilo dobro imati tetovažu na ovu temu i shvatite da nakon sat i pol vremena sjedenja za laptopom niste ništa napravili.

Sigurno ste se već susreli s izrazima kao što su ‘svi smo mi zvjezdana prašina’ ili ‘sastavljeni smo od zvjezdane materije’, no znate li što se točno krije iza takvih izjava? Ne govorimo o prenesenom značenju (dobro, djelomično govorimo kada kažemo da smo ‘prašina‘), o uljepšanim činjenicama, niti o umjetničkom izražavanju; govorimo o doslovnom značenju ovakvih nevjerojatnih rečenica. Originalno skovani izraz od strane velikog popularizatora znanosti Carla Sagana govori nam o našoj povezanosti s svemirom koju vrijedi razumjeti.

Prisjetimo se, ‘supernova‘ se dogodi kada zvijezda potroši sav vodik koji koristi za nuklearnu fuziju. Jezgra potom postaje neutronska ili se pretvara u masivnu crnu rupu. Dok se sve ovo događa, ostatci plinova putem nevjerojatne eksplozije završavaju u svemiru, ispunjavajući time međuzvjezdani prostor teškim elementima.

Prije ‘supernove‘ (napomena-ovo se događa samo kod zvijezda koje su mnogo masivnije od Sunca), zvijezda pretvara lakše elemente (kao što su vodik i helij) u teže (sve do željeza-atomski broj 26). Kao što znamo, željezo se nalazi u krvi. Dakle, naša tijela su doslovno sačinjena od zvjezdane materije.

Ipak, ovdje priča ne završava, jer do sada nismo objasnili dodatnih 66 elemenata. Ti elementi imaju jezgre koje se sastoji od 27 (kobalt)  do 92 (uranij) protona. Lista 66 elemenata uključuje važne elemente kao što su bakar, srebro, iridij, zlato, živu i olovo. Uz njih tu se nalaze i rijetki elementi kao što su disporzij, iterbij i hafnij.

tumblr_lsi9hccRIR1qbcporo1_1280

Na sreću, danas sa sigurnošću možemo tvrditi kako su elementi s velikim brojem protona proizašli iz prvog djelića sekunde nakon supernova eksplozije. Kada pogledamo Svemir kao cjelinu, uvidjet ćemo kako su ovakvi (s velikim brojem protona) elementi izuzetno rijetki.

Vodik i helij sačinjavaju 99% mase kozmosa, dok teži elementi (oni s 3 do 26 protona, npr.  ugljik, dušik, kisik, silicij, magnezij, aluminij, titanij, krom i željezo) kombinirano imaju manje od 1% mase vodika i helija. Elementi s atomskim brojem većim od 26 imaju gotovo zanemariv značaj. Njihova kombinirane mase ne doseže ni 0,001% ukupne mase. Kada gledamo te elemente (npr. srebro, živa, uranij) vidimo ostatke rijetkih trenutaka Svemira-trenutke neposredno nakon eksplozije masivne zvijezde.

Prilikom nastanka Zemlje, zbog neposredne blizine naše matične zvijezde, toplina Sunca isparila je gotovo sav vodik i helij u našoj blizini. Kao rezultat sunčeve topline, Zemlja sadrži malen trag dva najzastupljenija elementa u Svemiru. Međutim, ostali elementi dovoljno su teški da bi izbjegli isparavanje. Kisik, ugljik i dušik prevladavaju, dok su silicij, magnezij, aluminij, sumpor, kalcij, željezo i nikal zastupljeni u malim količinama.

Od svih elemenata od kojih je sastavljen naš planet, maleni djelići privremeno postaju dijelom našega tijela. Svaki atom kisika, ugljika, željeza i kalcija u vašim kostima kreiran je u jezgri zvijezde. Te jezgre ne samo da su povezane s zvijezdama i njihovom poviješću, one nam nude dokaz kako mi ne bi postojali bez zvjezdanih eksplozija koje su proizvele elemente koji nas izgrađuju.

                                         

„The most astounding fact is the knowledge that the atoms that comprise life on Earth the atoms that make up the human body are traceable to the crucibles that cooked light elements into heavy elements in their core under extreme temperatures and pressures. These stars, the high mass ones among them went unstable in their later years they collapsed and then exploded scattering their enriched guts across the galaxy guts made of carbon, nitrogen, oxygen and all the fundamental ingredients of life itself. These ingredients become part of gas cloud that condense, collapse, form the next generation of solar systems stars with orbiting planets, and those planets now have the ingredients for life itself. So that when I look up at the night sky and I know that yes, we are part of this universe, we are in this universe, but perhaps more important than both of those facts is that the Universe is in us. When I reflect on that fact, I look up – many people feel small because they’re small and the Universe is big – but I feel big, because my atoms came from those stars. There’s a level of connectivity. That’s really what you want in life, you want to feel connected, you want to feel relevant you want to feel like a participant in the goings on of activities and events around you That’s precisely what we are, just by being alive…“

10511248_10152513916611605_2652250499672568039_n

Izvori/dodatno čitanje:

Remy Melina, Are We Really All Made of Stars?, LiveScience.com, 2010.

Colin Robson, We are Star Stuff?, FromQuarksToQuasars.com, 2013.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...