Tajne Stonehengea

Tajne Stonehengea

Koja je svrha Stonehangea? Sve više arheologa slaže se kako su ogromni kameni krugovi samo dio mnogo većeg obrednog pejzaža.

Znanstvenici stoljećima pokušavaju pronaći svrhu Stonehengea. Tradicionalno, njihove interpretacije usredotočen su prema samom kamenom krugu, ali posljednja otkrića govore kako Stonehenge nikada nije bio samostalna struktura. Čini se kako je on bio središnji dio mnogo većeg ritualnog okruženja. Ova saznanja daju nam potpuno nove teorije o samoj funkciji Stonehengea.

Samo jednim klikom miša, arheolog Vince Gaffney može prikazati svoju viziju pradavnog pejzaža koja je zasnovana na najnovijim istaživanjima. Ovaj Englez sa Sveučilišta u Birminghamu 2010. počeo je trogodišnji projekt s kojim je pokušao otkriti tajne Stonehengea. Prva otkrića došla su brzo, za samo dva tjedna međunarodna ekipa predvođena Gaffney-om otkrila je tragove velikih drvenih prstena nedaleko od Stonehengea. Ovo je vjerojatno najveće otkriće u posljednjih pola stoljeća na području Stonehengea.

Gaffney-ovo otkriće jedno je od mnogobrojnih otkrića zbog kojih znanstvenici ponovno pokušavaju razotkriti tajne Stonehengea. Pronalasci novih materijal, zajedno s ponovnom analizom postojećih, arheolozima konstantno daju nove informacije. Poboljšanja u određivanju starosti uz pomoć ugljika daju im točnije podatke o kronologiji događaj. Sve sofisticiranije kemijske analize ljudskih ostataka arheolozima dopuštaju identifikaciju mogućeg porijekla ranih posjetitelja ovog iznimnog lokaliteta. Današnji radarski uređaji mogu prikupiti podatke znatno brže nego prethodnih godina , a s više podataka rađaju se mnoge nove ideje. Novi dokazi donijeli su nam novu teoriju koja govori kako Stonehenge nikada nije bio izolirano mjesto. „On je dio mnogo šireg ritualnog okruženja,“ govori Gaffney.

TRAJNA ENIGMA

Gotovo svaka generacija znanstvenika imala je svoju viziju za što bi mogao biti namijenjen Stonehenge. Kroz vrijeme, Stonehenge je opisivan kao: astronomski opservatorij, pogrebno mjesto povlaštenih osoba, hram svećenik itd. Prije nego što su se znanstvenici usuglasili da bi zasluge za izgradnju trebale pripasti ljudima iz neolitika, popis potencijalnih graditelja uključivao je Rimljane, Dance, pa i čarobnjaka Merlina.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Problem je u tomu što su dokazi o graditeljima iznimno oskudni. Uz to, mnogobrojni su događaji zbunjivali arheologe. Čini se kako su rani graditelji izmijenili prvotni raspored kamenja, dok su neki dijelovi nestali. Danas imamo samo pola (od originalnih osamdesetak) kamenih blokova na nalazištu.

Mnogobrojne loše navike ljudi iz dvadesetog stoljeća dodatno otežavaju posao znanstvenicima. Gaffney-evi magnetometri tako su prikupili su krhotine-ostatke metala i vrhove boca-koji su odbačeni od strane posjetitelja glazbenih festivala 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Uz to, treba spomenuti i da se ovo područje koristilo kao mjesto za trening vojnika tokom prvog svjetskog rata. Tek 1986. nalazište poprima adekvatnu zaštitu od ovakvih događaja.

Ideja Stonehengea kao ključne točke mnogo većeg ritualnog okruženja nipošto nije nova. Jedan pogled na kartu daje nam uvid u bogatu raspršenost starih grobnica u okolini.  Nekoliko godina prije Gaffney-a, do sličnih zaključaka došla je ekipa predvođena Mike Parker Pearsonom sa Sveučilišta Sheffield.

Njihov tim, koji je uključivao neke od vodećih arheologa iz Engleske, otkrio je veliko neolitsko naselje Durrington Walles udaljeno samo 3,2 kilometra od Stonehengea. Uz pomoć ugljika znanstvenici su saznali da su u ovom naselju ljudi živjeli manje od 45 godina. Pretpostavlja se da su stanovnici bili graditelji koji su sagradili Stonehenge i nakon završetka posla odselili.

Na osnovu novih otkrića, arheološki najprihvaćenije tumačenje Stonehengea  dao je Timothy Darvill sa Sveučilšta Bornemouth, koji kaže: „Kao kod velikih srednjevjekovnih katedrala, mnoštvo događaja veže se za Stonehenge, ali njegova glavna svrha bila je ta što je on za tadašnje stanovnike predstavljao sveto mjesto liječenja.“

Stonehenge_Closeup

Izvori/dodatna literatura:

Timothy Darvill i Geoffrey Wainwright, The Antiquaries Journal, Stonehenge Excavations 2008.  

Mike Parker Pearson, Who Was Buried at Stonehenge?, Antiquity, 2009.

William Underhill, Puttinig Stonehange in it’s place, 2011.

 

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...