Zašto pijemo alkohol?

by Hrvoje Krpan · Published 31 srpnja, 2013 · Updated 3 listopada, 2013

Zbog neprežaljene ljubavi, poraza reprezentacije, velikoga slavlja, jer smo na koncertu omiljene „pevaljke“… Odgovori su individualni, no što ako ovaj problem pogledamo iz šire evolucijske perspektive? Kada su ljudi počeli proizvoditi alkohol? Nekoliko je hipoteza postavljeno kao mogući odgovor na pitanje iz naslova,a daleko najprihvaćenija hipoteza govori nam kako ljudska uporaba alkohola potječe iz konzumacije voća (Dudley, 2000).

Primati jedu voće barem 24 milijuna godina, dok je većini primata (čimpanzama, gibonima i orangutanima) voće glavni izvor prehrane. Poznato je kako najzrelije voće sadrži velike količine dvaju sastojaka: šećera i etanola. Primati, uključujući ljude, već milijunima godina u zrelom voću konzumiraju male razine etanola.

No suvremeni ljudi žive u svijetu koji je daleko od ove niske razine konzumacije etanola. Tipična razina etanola u voću je samo 0,6% (Dudley,2002). Kako ističe psiholog David M. Buss, na osnovi razumnog niza pretpostavki unošenje voća bi moglo dovesti do razine etanola u krvi od samo 0.01%, što je znatno manje od uobičajene zakonske definicije pijanstva.

„Alkohol ima ne samo specifičan okus, već i specifičan miris te se često povezuje s bojom i aromom zrelog voća… Koristeći se mirisom i okusom alkohola životinja može predvidjeti kalorijsku vrijednost hrane“ (Singh, 1985)

Drugim riječima, svi ljudi imaju adaptacije zbog kojih su skloni konzumiranju zrelog voća, no te adaptacije mogu poći naopako u suvremenom svijetu umjetnih pića s visokim udjelom alkohola.

POČETAK PROIZVODNJE ALKOHOLA

Proizvodnja piva (koja se oslanja na velike količine žitarica) i vina (koja se oslanja na velike količine grožđa) zasigurno se nije desila prije 8000 god. pr.Kr. kada dolazi do pojave poljoprivrede. Prema arheološkim dokazima prva proizvodnja piva i vina dešava se u Mezopotamiji 6000 god.pr.Kr. (Dudley, 2000).

Dodatak:

Osam tisuća godna nakon prve proizvodnje, alkohol je uzeo maha. Poražavajuće statistike polagano se povećavaju iz godine u godinu i tako danas, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije , više ljudi umire od alkohola nego od AIDS-a, tuberkuloze ili nasilja.

S velikom dozom sigurnosti možemo tvrditi kako djeca odgojena od strane roditelja alkoholičara imaju znatno veće šanse da i sami postanu alkoholičari(Goodwin, 1986.). Djeca alkoholičara tako imaju četiri puta veće šanse da postanu alkoholičari od djece čiji roditelji piju umjereno ili uopće ne piju. Muški potomci alkoholičara najrizičnija su grupa (Cloninger, 1981.) , dok nam istraživanja na posvojenoj djeci (Schuckin, 1985.) govore kako nije stvar u odgoju, već ponajprije u genetici. Novija istraživanja iz časopisa Scientific America ugrubo potvrđuju ove zaključke, napominjući kako nikako ne smijemo izdvojiti samo jedan uzrok alkoholizma.