Metrički protiv imperijalnog sustava

Metrički protiv imperijalnog sustava

Sport u kojem se igra rukama nazivaju football (hrv. nogomet), masa im je u funtama (identično engleskoj novčanoj jedinici), obujam u galonima,  površinu mjere akerima (eng. acre), temperaturu fahrenheitima, a mjerne jedinice duljine posebna su priča. Amerikanci su uistinu poseban narod s kojima se niti Velika Britanija sa svojim kamenjem (mjera težina, eng. stones) ne može mjeriti.

Pomislili bi da iza ovakve tvrdoglavosti stoje legitimni razlozi, ali oni su još bizarniji od američke ustrajnosti u zastarjelom sustavu.

IMPERIJALNI SUSTAV – KAKO JE SVE ZAPOČELO?

Kraljevi i kojekakva druga visočanstva često su smatrali da su im dijelovi tijela dovoljno božanskih mjera da zaslužuju biti usvojeni kao standardne mjerne jedinice. Karlo Veliki, car Svetoga Rimskog Carstva, u devetom stoljeću odlučio je da će otada pa nadalje duljina stopala biti stopa-lo (foot) po kojem će se mjeriti sve dužine. Po toj se mjeri car, za kojeg se kaže da je bio dobre, ali ne iznimno visoke građe, mogao podičiti visinom od sedam stopa.

Tri stoljeća kasnije britanski vladar Henry I. donio je zakon po kojem će mjerna jedinica lakat (yard) biti jednaka razmaku njegova nosa od srednjeg prsta njegove ispružene ruke.

Vječno pokretni Rimljani zamislili su pojam milje kao duljinu koju čovjek može prijeći u 1000 širokih, muževnih koraka. Naziv »milja« potječe od latinskog izraza milia passuum, odnosno tisuću koraka. Sve su se takve mjere počele standardizirati u renesansi i nastavljajući se u dvadeseto stoljeće.

METRIČKI SUSTAV

S druge (razumne) strane – nalazi se  metrički sustav koji su prihvatili svi znanstvenici i gotovo sve zemlje osim SAD-a (dobro, svojim sustavom uspjeli su pridobiti još dvije zemlje – Mijanmar i Liberiju) . U metričkom sustavnu nema ništa osobitog, on se ne zasniva na važnim obilježjima atoma, svjetlosti ili gravitacije. (S jednom važnom iznimkom: mjera temperature, Celzijevi stupnjevi, dobiveni su od kritičnih faza molekule bez koje ne bismo mogli postojati – vode. Temperatura na kojoj se voda ledi dobiva toliko željenu oznaku od 0 stupnjeva Celzija, dok se temperatura na kojoj voda kipi označava kao 100 stupnjeva Celzija.)

Bez obzira na podrijetlo, metrički se sustav može braniti zbog ljepote svoje baze deset i zbog lakoće kojom se kreće gore i dolje po tipkama.

Koliko ima milimetara u centimetru, centimetara u metru, metara u kilometru? Odgovor je 10, 100 i 1000. Koliko ima palaca u stopi i u laktu, koliko lakata u milji? 12, 36, 1760. Super, i onda se Amerikanci čude što se ne želimo zamarati njihovim mjernim jedinicama.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...