znanostblog.com
Vaša dnevna doza znanja
„Kada se djeca počnu ugledati na velike znanstvenike kao što se ugledaju na velike glazbenike i glumce, civilizacija će prijeći na sljedeću razinu“ – Brian Greene
Kroz stoljeća, znanost je pokretač modernog društva. Još od Newtonovih eksperimenata, znanstvena metoda slavljena je kao najuspješniji način opisivanja stvarnoga svijeta. Naučili smo o našem porijeklu, analizirali smo planet na kojem živimo, shvatili kozmička kretanja i naposljetku bolje upoznali sami sebe. Svijet znanosti predstavlja najfascinantniji dio ljudskog postojanja, znanstvena otkrića najveći su dosezi ljudskih umova, a opet – ne volimo znanost.
Djeci je muka kada u 7. razredu dobiju fiziku i kemiju, svi ti izrazi djeluju nam previše apstraktno i komplicirano, te početno zanimanje (potaknuto lošim profesorima) brzo splasne. Najbolji primjer osoba je koju svi znamo – Albert Einstein. On je neosporni genijalac koji je definirao naše poimanje prostora i vremena i učinio svijet malo razumljivijim. No ipak, mali je postotak ljudi koji će znati o čemu je Einstein zapravo govorio. Možda će i znati reći da je razvio opću i specijalnu teoriju relativnosti, ali ne i mnogo više od toga. Najveći dosezi ljudskog uma nama su dosadni.
Ukoliko mi ne vjerujete, napravite kratak eksperiment koji sam ja učinio. Odaberite 10-ak prijatelja, te im recite da napišu 10 najvećih genijalaca u povijesti čovječanstva. U mojem uzorku sedmero je odabralo Einsteina, da bi o njegovom radu znale tri osobe. Ovakav eksperiment dati će vam i dobar uvid u to što ljudi percipiraju pod pojmom genije. Uglavnom će se na takvim popisima nalaziti znanstvenici (valja dodati – znanstvenici glavnih prirodnih znanosti, jer gotovo nitko ne stavlja npr. ekonomiste ili arheologe u kategoriju genijalaca) i umjetnici.
Naposljetku, zašto bi i trebali znati nešto o relativnosti? Kakvu prednost nam ta spoznaja daje u borbi za opstanak? Newtonovi pogrešni pojmovi apsolutnog prostora i apsolutnog vremena izvrsno funkcioniraju u našem svakodnevnom životu. Krećemo se malim brzinama i stalno smo u prisutnosti umjerene gravitacije, pa se čini da nema potrebe za spoznajom relativnosti. Za popunjavanje praznina koje nam ostavljaju osjetila stoga je nužno da marljivo uporabimo svoj intelekt.
Intelekt koji nas je doveo do toga da danas više ne moramo pisati rad na pisaćoj mašini, nego to radimo na jeftinim osobnim računalima dok smo u isto vrijeme povezani na nevidljive valove bežične mreže koji nas spajaju sa svijetom.
Možda se tu nalazi razlog zašto bi nam znanost, tehnologija i obrazovanje trebale biti primarne djelatnosti, te zašto bi učenje potrebnih znanja trebao biti naš prioritet kod odgoja djece.
Znanost Blog skroman je doprinos cilju boljeg razumijevanja znanosti i njene važnosti u okviru današnjeg društva. Želja ovoga portala je na jednostavan način probati objasniti teme s kojima se ne srećemo tako često, teme koje nisu toliko zastupljene u medijima, a opet su od presudne važnosti.
Izvor: Hrvoje Krpan, Primjena internetskog marketinga na web-sjedište Znanost Blog, 2014.
