Smrt oceana?
Smrt oceana?
Nastavi li se izlov ribljeg fonda dosadašnjim tempom, znanstvenici predviđaju da će do 2050. godine naša mora i oceani posve opustjeti.
Naša glad za ribom ubrzano pustoši mora pa je jedan od ključnih ciljeva popisivanja morskog života nadziranje ribljih zaliha. Popisivanje morskog života najopsežniji je inventar oceana i temelji se na radu 2000 znanstvenika iz 90 zemalja, a započeo je 2010. godine. Ovaj projekt promijenit će način na koji promatramo oceane, dajući nam bolji uvid u živote bića koja žive u njemu, naš utjecaj i ono što nam nosi budućnost.
Nicholas Makris je znanstvenik s MIT-a koji je izumio sonarni sustav praćenja i time znanstvenicima omogućio skeniranje velikih morskih područja. Znanstvenici prognoziraju da će, ako nastavimo loviti ribu ovim tempom, naša mora do 2050. godine ostati pusta.
Ako se količina ugljikova dioksida u atmosferi ne smanji, koralji će umrijeti od acidifikacije oceana koju uzrokuju klimatske promjene. Tijekom svoga istraživanja znanstvenici su otkrili da koralji Velikoga koraljnog grebena odbacuju alge koje ima daju smeđu boju te postaju neprepoznatljivo bijeli upravo zbog globalnog zagrijavanja. Skupina znanstvenika putuje na sjeverni Atlantik kako bi nadgledala grbave kitove.
Akustični smog, tj. buka koju stvaraju brodovi, šteti tamošnjem morskom životu, posebno sprečavajući komunikaciju kitova, istaknuli su. Popisivanje morskog života pružit će potrebne informacije kako bismo donosili odluke temeljene na stvarnim podacima.
Sve što je potrebno jest politička volja i ekonomska dalekovidnost u donošenju takvih odluka prije nego što bude prekasno. Uz poražavajuće činjenice za život u oceanima, znanstvenici su otkrili i 6000 novih, dosad nepoznatih morskih vrsta.
Pogledajte BBC-ev dokumentarni film “Smrt oceana?“, u kojem nas voditelj David Attenborough pobliže upoznaje s ovom tematikom.
Izvor/dodatno čitanje:
BBC, The Death of the Oceans?, bbc.co.uk, 2011.
MojTV, Horizont:Death of the Ocean, mojtv.hr, 2014.
