Dr.sc. Saša Ceci: Zašto istražujemo crne rupe
Dr. sc. Saša Ceci: Zašto istražujemo crne rupe
Potaknut komentarom Ante Tomića, koji se prije nekoliko dana pojavio u Jutarnjem listu, fizičar s Instituta Ruđer Bošković i voditelj emisije „Treći element“- Saša Ceci – iznio je razloge zbog kojih astrofizičari istražuju crne rupe.
U svojem članku Tomić se dijelom osvrnuo na Vernesu Smolčić, koja je dobila 1,5 milijuna eura iz sredstava Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za projekt proučavanja nastanka zvijezda i crnih rupa u galaksijama, te postavio pitanja o kontroli u znanosti i smislu ovakvih istraživanja.
Iako je Ceci svjestan da je autor prvenstveno želio ispasti duhovit, odlučio je široj javnosti pojasniti zašto je istraživanje crnih rupa bitno za znanost i društvo u cijelosti. Uz dopuštenje Saše Cecija, prenosimo Vam njegov osvrt.
Crne rupe istražujemo zato jer su one jedinstveni objekti u svemiru. U njima se spajaju dvije fascinantno uspješne znanstvene teorije – kvantna fizika i Einsteinova opća teorija relativnosti. Ako bismo dobro razumjeli kako te dvije stvari funkcioniraju zajedno, možda bismo konačno mogli razumjeti kako je nastao naš svemir.
Dodatno, ponašanje materije u blizini crnih rupa opisano je općom teorijom relativnosti. To je onda i jedan od dodatnih testova za njezinu provjeru. Znanstvenici, naime, stalno traže dodatne testove i provjere za teorije koje se smatra točnima. I cijeli naš svemir se ponaša po pravilima te teorije. Tako se jako udaljene galaksije zapravo međusobno udaljuju brže od brzine svjetlosti – jer se cijeli prostor između njih širi. Zašto se širi (i to ubrzano) je zanimljiv misterij moderne fizike.
Drugi veliki misterij je činjenica da u svemiru posredno primjećujemo ogromnu količinu neke tvari koju ne možemo vidjeti. Zato je zovemo tamna tvar. Nje ima puno više od vidljive tvari, one koju možemo vidjeti našim teleskopima. Proučavanje crnih rupa nam pomaže da shvatimo mogu li one biti barem dijelom (i kolikim dijelom) ta tamna tvar. Zato je korisno istražiti koliko ih ima i gdje se sve nalaze.
Sama opća teorija relativnosti je jako zanimljiva jer teoretski dozvoljava mnoge totalno znanstvenofantastične fenomene, poput putovanja kroz vrijeme (zatvorene vremenolike petlje), ili putovanje kroz prostor brzinom većom od brzine svjetlosti – kroz crvotočine (koje doduše treba stabilizirati materijom za koju ne znamo postoji li uopće), ili deformacijom prostor-vremena, kao što je to predloženo u Alcubierreovom hipotetskom nadsvjetlosnom pogonu (koji isto nije bez svojih problema).
No nije sve iz te opće teorije relativnosti znanstvenofantastično – zahvaljujući njoj imamo funkcionalan GPS. Relativistička korekcija u proračunima je jako bitna jer su sateliti koje koristimo jako daleko od Zemlje. Zahvaljujući toj teoriji znamo i za crne rupe – točnije, znamo dovoljno njihovih svojstava da ih možemo posredno prepoznati u svemiru, i da ih možemo proučavati. I zato ih proučavamo. Jer je to ono čime se znanost bavi.
