Jesu li mogući scenariji iz akcijskih filmova?

Jesu li mogući scenariji iz akcijskih filmova?

Možete li se nastaviti boriti nakon što vas pogodi metak? Možete li pobjeći iz auta koji tone? Saznajte koliko su realni filmski scenariji.

Nastavak borbe nakon što ste pogođeni

Scena: Zlikovac je pogođen nekoliko puta, ali nastavlja se boriti. Terminator stil.

Znanost: Znanstveno istraživanje učinka metka na tijelo naziva se terminalna balistika ili balistika rane. Putujući brzinom većom od 250 metara po sekundi, metci su nabijeni kinetičkom energijom koja se prenosi na nesretnu metu. Prouzrokovane ozljede ovise o veličini i brzini metka, što znači da će metci iz visoko kalibarskog oružja zasigurno prizemljiti žrtvu. Takvi metci su dizajnirani da prošire udarac i trenutno onesposobe žrtvu.

Manji i sporiji metci mogu proći kroz tijelo, a rana može zacijeliti zbog elastičnosti kože i tkiva. Ovakva vrsta ozljeda ne mora značiti velik gubitak krvi i osoba može nastaviti s borbom, posebno ukoliko je pod velikim utjecajem adrenalina.

Hoćete li ostati na nogama nakon pogotka uvelike ovisi o mjestu rane. Ukoliko ste pogođeni u kralježnicu ili glavu nećete se dobro provesti, no ukoliko metak promaši vitalne organe postoji mogućnost da se nastavite kretati.

“Imao sam slučaj gdje je osoba pogođena kroz glavnu arteriju, ali je nastavila trčati stotinjak metara,” govori Parris Ward iz kompanije Biodynamics Engineering. “Također, imao sam slučajeva gdje ljudi nisu shvatili da su pogođeni u nogu budući da metak nije pogodio kost ili arteriju.“

Je li moguće? Pod uvjetom da vaši vitalni organi ostanu sačuvani, moguće je da nastavite s kretanjem. Ipak, ne očekujte previše, jer ukoliko vas metak ne obori – gubitak krvi nakon određenog vremena zasigurno hoće.

Preživjeti obližnju eksploziju

Scena: Bomba eksplodira u blizini akcijskog junaka, a on preživi eksploziju bez većih posljedica.

Znanost: Jake eksplozije proizvode plin koji se kreće brže od brzine zvuka. Iako ova eksplozija traje samo nekoliko milisekundi, ona može izazvati ‘skrivene’ ozljede (uključujući ozljede mozga) čiji efekti neće doći do izražaja u sljedećih nekoliko dana.

Neposredno nakon eksplozije slijedi uragan sile koji može sravniti zgrade sa zemljom, razbiti staklo i razbacati ostatke predmeta. Odbačene krhotine mogu slomiti kosti, amputirati ekstremitete, izazvati duboko prodorne rane i naposljetku ubiti čovjeka. Uz to, toplina od eksplozije može izazvati potencijalno smrtonosne opekline.

“Ukoliko ste dovoljno blizu eksplozije, postati ćete jedna od stvari koja biva odbačena,” govori Michelle Hoffman iz kompanije Biodynamics Engineering koja proučava nesreće.

Nitko, osim najekstremnijih terorista, ne planira biti u blizini eksplozije. Naravno preživljavanje ovisi o vašoj udaljenosti od eksplozije i snazi bombe. Da bi izbjegli ozljede nakon detonacije 9kg eksploziva morate biti na udaljenosti od minimalno 415 metara.

Je li moguće? Uozbiljite se. Budite preblizu i nema šanse da ćete odšetat neozlijeđeni. Čak i ako ste Iron Man.

Bijeg iz auta koji tone

Scena: Žrtva se nalazi u autu koji je pao s mosta i sada brzo tone. Naš heroj uspijeva izaći živ i iz ove situacije

Znanost: Smrt nakon pada auta u vodu nije toliko rijetka. Čak 400 žrtava svake godine u Sjevernoj Americi pogine na ovaj način.

Mnogi misle kako treba pustiti da se unutrašnjost auta napuni vodom. Nakon što se to dogodi dolazi do smanjenja pritiska i tek tad možemo otvoriti vrata. Međutim, mnogi ljudi se utope prije nego što se to desi, tvrdi Gordon Giesbrecht sa Sveučilišta Manitoba.

U stvarnosti, imate otprilike minutu da se spasite, budući da upravo toliko vremena treba vodi da prodre i onemogući električko funkcioniranje prozora. Giesbrecht savjetuje da brzo reagiramo nakon nesreće. Većina automobila će plutati gotovo pet minuta prije nego potonu, što je više nego dovoljno vremena da napustimo auto.

Pozivi u pomoć u ovakvim situacijama su uzaludni i s njima samo gubimo dragocjeno vrijeme.

Je li moguće? Da, ali samo ako reagiramo brzo… ili ako vozite Lotus Esprit od Jamesa Bonda.

Pad sa zgrade

Scena: Naš heroj spektakularno pada s zgrade – i preživi.

Znanost: “Pad ne ubije, ubija nagli prekid pada na kraju,” govori već spomenuta Michelle Hoffman iz Biodynamics Engineeringa. U filmovima pad nije izravan, njega često uspore grane obližnjeg drveća, krov zgrade i sl. “Takve prepreke su dobre. Više takvih prepreka je uistinu dobro,” ističe Hoffman.

Podjela velikog pada u nekoliko manjih dijelova značajno usporava pad, smanjuje silu udarca i povećava vaše šanse za preživljavanje. Zbog istog razloga vrlo je bitno na što ćete pasti. Prije nekoliko godina djevojka iz Melbournea je pokušala izvesti samoubojstvo skokom s nadvožnjaka. Nakon što je skočila pala je u kamion koji je u kartonskih kutijama prevozio voće i (ne)sretno preživjela.

Način na koji udarite od površinu također utječe na mogućnost preživljavanja. Pad na glavu znači sigurnu smrt, dok pad na leđa raspoređuje težinu na veću površinu tijela i samim time imate veću šansu za preživljavanje.

Je li moguće? Moguće, ali ne i vrlo izvjesno. Preživljavanje je ipak relativno. “Ako padnete na leđa sa desetog kata u dva metra dubok snijeg postoje dobre šanse da ćete preživjeti,” govori Hoffman. “No to ne znači da ćete proći neozlijeđeno. Ozljede mozga, frakture lubanje, lomovi kostiju i problemi sa prsima su učestali nakon sličnih padova.“

Uporaba vrata auta kao štita za metke

Scena: Čujete pucnjavu na malom ekranu. Nakon nje policajac izlazi iz auta i koristi vrata svog auta kao zaštitu od metaka zlikovca.

Znanost: Prosječna vrata auta ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu od metaka. “Metak običnog pištolja može proći kroz jedna vrata auta i izaći kroz druga,” govori balistički stručnjak Tom Fleenor iz kompanije International Armoring Corporation (IAC).

Američki policijski auti s Kelver zaštitom mogu zaštititi policajca od metaka pištolj, ali ne i od pušaka čiji metci putuju 850 metara po sekundi.

“Policijski službenici znaju biti pogođeni kroz vrata,” govori Fleenor. Ipak, ukoliko imate dodatnih 6000 $ za potrošiti IAC može vaš auto učiniti gotovo neprobojnim za sve vrste pištolja i pušaka.

Je li moguće? Nije, osim ukoliko se ne nalazite u posebno zaštićenom vozilu.

Skok s jednog vlaka u drugi

Scena: Vaš omiljeni junak nalazi se na krovu vlaka i progonjen je od osoba koje mu žele nauditi. On mora (a) uspjeti ostati na krovu, (b) bježati, (c) skočiti s jednog vlaka na drugi, (d) izgledati cool dok sve to radi.

Znanost: Dok se vlak kreće prema naprijed – otpor zraka pojačava se s brzinom. Ukoliko uklonimo mogućnost dekapitacije prouzrokovane usputnim mostom i strujnog udara, iskustvo s vrha vlaka slično je onomu u specijalno izgrađenim vjetrovitim tunelima.

“Jedva možete ostati na nogama pri brzini vjetra od 100 km/h,” ističe David Marshall sa Sveučilišta Southampton u Engleskoj. “Hodanje bi bilo izuzetno naporno, a trčanje zasigurno nemoguće. Ukoliko bi pokušali skočiti, vjetar bi vas odnio prema nazad.“

U Velikoj Britaniji IC vlakovi (InterCity) dosežu brzinu od 210 km/h(toliko iznosi njihovo ograničenje, dok u idealnima uvjetima mogu razviti brzinu od 480 km/h). Pokušajte nešto slično napraviti na takvom vlaku i nećete se dobro provesti.

Je li moguće? Filmski scenariji nisu mogući, ali ipak to ne sprječava neke ovisnike o adrenalinu da probaju sličan pothvat. Jedan od rijetkih uspješnih pokušaja je onaj iz 2012. kada je mladić iz Moldavije uhićen zbog ‘surfanja‘ ruskog Sapsa vlaka.

Izvor/dodatno čitanje:

Helen Pilcher, The Science Of Summer Blockbusters, Focus and Technology, 2014.

Ilustracije: Tim McDonagh