Pet iznenađujućih činjenica o Nikoli Tesli

 

Pet iznenađujućih činjenica o Nikoli Tesli

Na današnji dan 1856. u Smiljanu je rođen jedan od najvećih izumitelja svih vremena – Nikola Tesla. ‘Čovjek ispred svog vremena‘ vlasnik je preko 700 patenata, a svijet ga najviše pamte kao izumitelja izmjenične struje. Uz to, njegov rad je doveo do napretka u razvoju bežične komunikacije, robotike, radara itd.

Mnogo ljudi tek danas počinje pokazivati zanimanje za Teslu,” govori Jane Alcorn, umirovljena učiteljica i aktualna predsjednica Teslinog znanstvenog centra. “On govori u ime onih koji naporno rade, ali ne dolaze do izražaja. Ljudi počinju prepoznavati važnost njegovih doprinosa.”

Kao dio sve većeg prepoznavanja Tesle kao genija, Elon Musk je svom električnom automobilu dao ime upravo prema slavnom izumitelju.

Briljantni izumitelj

Još kao mladić napušta rodnu domovinu i emigrira u Sjedinjene Američke Države gdje postaje naturalizirani građanin. Osim Edisona, koji je poslije postao Teslin rival, Nikola je često radio s izumiteljem George Westinghousom. Njih dvojica su 1893. na Svjetskom sajmu u Chicagu demonstrirali napretke u rasvjeti i razvoju motora, da bi 1895. razvili prvu hidroelektranu na Nijagarinim slapovima.

Pred kraj 19. stoljeća, Tesla je postavio laboratorij koji je nazvao Wardenclyffe. Laboratorij se nalazio u na Long Islandu i u njem je Tesla obavio neke od najambicioznijih eksperimenata. Izradu laboratorija financirao je J. P. Morgan, a dizajnirao ga je renomirani arhitekt Stanford White.

Najpoznatiji dio laboratorija je zasigurno bio Wardenclyffe ili Teslin toranj. Riječ je o 57 metara visokom mrežastom tornju koji je konstruiran radi potencijalnog obavljanje prekooceanskog prijenosa energije i prekooceanske komunikacije.

Tornja odavno nema, ali novopostavljeni kip Tesle svjedoči nam o negdašnjim naumima velikog izumitelja. “Ovo je posljednji ostatak Teslinog laboratorija,” govori Alcorn.

Tesli je ponestalo novca prilikom izgradnje tornja i morao je dva puta prodati imovinu kako bi otplatio dugove. U 1917. američka vlada je raznijela toranja zbog straha da ga njemački špijuni koriste u Prvom svjetskom ratu.

NIKOLA-TESLA

U nastavku pročitajte pet iznenađujućih činjenica o Nikoli Tesli koje donosi National Geograpic.

  • Izgradnju Telsinog muzeja inicirao je crtač stripova

U svibnju prošle godine Wardenclyffe je kupljen od strane Teslinog znanstvenog centra za 1,37 milijuna dolara koji su prikupljeni uz pomoć tzv. crowd-funding u kojem su sudjelovale tisuće donatora. Kampanju je lansirao Matthew Inman, kreator popularnog web stripa The Oatmeal.

Na otkrivanju kipa, Iman je rekao kako je novac prikupljen od strane ‘geekova’ koji se poistovjećuju s Teslom – ‘geekom u srcu’.

  • Tesla je bio environmentalist

Alocon tvrdi kako je tesla bio “veoma zabrinut o pretjeranom korištenju prirodnih resursa te je htio da koristimo obnovljiva goriva.

Tesla je istraživao načine na koje možemo prikupiti prirodnu energiju neba i zemlje. Kreirao je umjetnu munju u laboratoriju i ispitivao električki potencijalne razlike između zemlje i visokih objekata.

  • Tesla je umro kao siromašni humanitarac

Tesla je učinio mnogo za boljitak ljudskog roda. On je pomogao ljudima da žive udobnije,” govori Alcorn. “Nikada ga nije zanimao novac, iako loša strana takvog razmišljanja je to što se čini da nikada nije imao novca da ostvari zacrtane projekte.”

Tesla je imao poznate prijatelj, kao što su Mark Twain i francuska glumica Sarah Bernhardt, ali usprkos tomu imao je financijskih problema.

  • Tesla je rijetko spavao i patio je od opsesivno-kompulzivnog poremećaja

Tesla je tvrdio da mu je potrebno samo dva sata sna noću. Mrzio je nakit i okrugle objekte te nije želio dodirivati dlake. Bio je opsjednut brojem tri i pribor za jelo bi uglancao do savršenstva, koristeći pri tomu 18 salveta.

  • Mnogobrojni Teslini izumi su bili povjerljivog tipa

Iako se većina Tesline ostavštine nalazila u rukama njegove obitelji, da bi naposljetku završila u Telsinom muzeju u Beogradu (koji je otvoren 50-ih godina prošlog stoljeća), određeni radovi još uvijek su u vlasništvu Američke vlade i smatraju se povjerljivim dokumentima.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...