Pet vitamina/suplemenata koje vrijedi uzimati
Pet vitamina/suplemenata koje vrijedi uzimati
Znanost nam govori kako je uzimanje većine vitamina beskorisno, ipak evo popisa koji se protivi tom trendu.
U posljednje vrijeme, brojna istraživanja objavljenja u časopisu Annals of Internal Medicine govore kako su znanstvenici postali poprilično sigurni kako jednostavno nije potrebno uzimati dodatnu količinu mnogobrojnih vitamina i minerala.
„Previše je previše: prestanite trošiti novce na suplementiranje vitamina i minerala,“ govori naslov uvodnog članka objavljenog u novom izdanju Annals of Internal Medicine.
Ovo se odnosi na ogroman raspon suplemenata koje smatramo korisnim. Multivitamini ne smanjuju rizik obolijevanja od raka ili kardiovaskularnih bolesti. Kontrolirana studija – usporedba rezultata grupa, gdje jedna grupa ljudi uzima suplemente dok druga dobije placebo – dala je malo dokaza da nas antioksidanti štite od raka. Studija nakon studije pokazala je kako vitamin C ne utječe na sprječavanje prehlade. Ovaj mit potječe iz 70-ih godina prošlog stoljeća kada je nastao kao teoretski prijedlog znanstvenika.
Naravno, naša tijela trebaju vitamine da bi preživjela, ali prehrana većine ljudi u razvijenim zemljama već uključuje obilje vitamina. U mnogim slučajevima, uzimanje velike količine (posebno vitamina A, C i E, te beta karotena) može biti štetno. Postoji rizik obolijevanja od raka i ostalih bolesti zbog pretjerane koncentracije antioksidanta u našem tijelu.
Ipak, postoje vitamini i suplementi koje se itekako isplati uzimati, posebno ukoliko je riječ o ljudima koji imaju posebne prehrambene potrebe. Information is Beautiful je odlična stranica koja na vizualan način prikazuje prikupljene podatke. Kroz interaktivno sučelje možete vidjet koji suplementi/vitamini su najkorisniji. U nastavku pročitajte one koji najviše obećavaju.
Vitamin D
Od svih ‘klasičnih’ vitamina – vitalnih organskih sastojaka otkrivenih između 1913. i 1941., te nazvanih A,B,C itd. – vitamin D daleko je najkorisniji kao mogući suplement.
Meta analiza iz 2008. (recenzija brojnih studija objavljenih na istu temu) koja je obuhvatila 17 slučajno odabranih istraživanja dovela je do zaključka kako vitamin D smanjuje smrtnost odraslih. Meta analiza iz 2013 koja se temeljila na 42 slučajna istraživanja došla je do identičnih zaključaka. Drugim riječima, istražitelji su zaključili kako osobe koje svakodnevno suplementriraju vitamin D žive duže od onih koji to ne rade.
Druga istraživanja otkrila su kako dodatno uzimanje vitamina D kod djece može smanjiti mogućnost prehlade, dok kod starijih osoba poboljšava zdravlje kostiju i smanjuje mogućnosti fraktura.
Naravno, moramo biti svjesni kako i ovakva vrsta istraživanja ima svoje limite. Najveći nedostatak krije se u tomu što nam takve studije ne mogu reći mnogo o mehanizmu uz pomoć kojeg vitamin D smanjuje smrtnost ili daje druge zdravstvene pogodnosti. Ipak, uzimajući u obzir predočene koristi i činjenicu da ne izaziva nikakvu štetu u organizmu, vitamin D je koristan suplement koji bi trebali konstantno koristiti.
Probiotici
Mnogobrojna istraživanja pokazuju važnost bilijuna bakterijskih stanica koje žive u nama i reguliraju naše zdravlje. Prema tome, ne bi nas trebalo iznenaditi da je dobra ideja uzimati probiotike (kao suplement ili kroz hranu kao što su jogurti) nakon završetka tretmana antibioticima. Probiotici zamjenjuju bakterijske kolonije unutar vaših crijeva i osiguravaju vaše zdravlje.
U 2012., meta analiza 82 slučajno odabrana kontrolirana istraživanja je pokazala kako korištenje probiotika značajno smanjuje postotak učestalosti dijareje nakon tretmana antibioticima.
U isto vrijeme, probiotici su se pokazali efikasnim u tretiranju sindroma razdražljivog crijeva (IBR)i drugih kroničnih oboljenja. Kao većina drugih suplemenata koju su efikasni, njihova primjena je korisna u veoma specifičnim prilikama, te nije nužno svakodnevno korištenje.
Cink
Vitamin C možda ne sprječava prehladu, ali zato je cink korisno uzimati. Mineral koji je uključen u mnoge radnje staničnog metabolizma ometa kopiranje rinovirusa koji uzrokuju prehladu.
Ovi zaključci poduprti su mnoštvom istraživanja. Ono iz 2011 obuhvaća 12 terapeutskih studija u kojem se dokazuje kako su pacijenti kojima je dan cink brže ozdravili od onih kojima je dana placebo.
Stoga, sljedeći puta kada budete osjetili da vas sustiže prehlada, posegnite za cinkom i ozdravite brže.
Niacin
Također znan i kao vitamin B3, niacin je u narodu široko rasprostranjeni lijek za mnogobrojne bolesti (uključujući visok kolesterol, Alzheimerovu bolest, dijabetes i glavobolju), ali u većini slučajeva, ova obećanja nisu dokazana.
Suplementrianje vitaminom B3 jedino je efikasno u liječenju osoba sa srčanim problemima. Izvješće iz 2010. pokazalo je kako suplement smanjuje mogućnost moždanog i srčanog udara kod osoba koje imaju srčanih problema.
Češnjak
Konzumiranje koncentriranog supelementiranog češnjaka pokazalo se kao efikasan tretman za visoki krvni tlak.
Meta analiza iz 2008. pokazala je kako svakodnevno konzumiranje suplementiranog češnjaka smanjuje krvni tlak. Rezultati su posebno izraženi kod odraslih osoba koje su imale visok krvni tlak na početku testiranja.
S druge strane, postoje tvrdnje koje govore kako suplementirani češnjak može spriječiti nastanak raka, ali mišljenja znanstvenika po tom pitanju su podijeljena.
Opažačke studije (koje se oslanjaju na podatke prikupljene od ljudi koji već koriste suplement češnjaka) pokazale su povezanost između konzumacije češnjaka i smanjenog rizika od raka, dok kontrolirane studije nisu uspjele potvrditi ovakve rezultate.
Izvor/dodatno čitanje
Joseph Stromberg, Five Vitamins and Supplements That Are Actually Worth Taking, Smithsonian.com, 2014.
