Alkoholizam u tinejdžera
Alkoholizam u tinejdžera [7 minuta čitanja]
Konzumacija velike količine alkohola može naštetiti mozgu tokom njegova razvitka, značajno smanjiti mogućnost učenja, memoriranja i razmišljanja.– Janet Hopson
Tinejdžeri i alkohol – tema koja u vidu statističkih podataka iskoči svakih nekoliko mjeseci. Nimalo ohrabrujuće statistike govore nam kako se svaki drugi dječak do petnaeste godine barem jednom napio. Djevojčice su nešto bolje po tom pitanju pa će se do počeka srednje škole ‘samo’ 26% djevojčica napiti. Kada tom problemu dodamo pušenje, vidimo kako se hrvatski tinejdžeri nalaze na 4. mjestu u Europi, jasno, četvrti najkritičniji.
Uočite kako se ne radi o eksperimentiranju s alkoholom, ovi postotci odnose se na osobe koje su konzumirale veće količine. Mladi, u većini slučajeva, piju povremeno u većim količinama. Koliko ste samo puta od njih čuli izjavu ‘…ali pijem samo vikendom’? Ako je vjerovati mnogobrojnim analizama znanstvenika, upravo takav način opijanja mnogo je štetniji od manje i učestalije konzumacije. Veće količine alkohola u krvi su toksične za mnoge organe, te pogoršavaju osjetilne i spoznajne funkcije.
Uz ove zaključke, znanstvenici su identificirali znatno suptilnije efekte opijanja kod mladih koji uključuju gubitak memorije i poteškoće u učenju. Alkohol posebno pogađa specifična područja mozga u razvoju.
Znanstvenici rade na identificiranju najranjivijih tinejdžera u nadi da će uspjeti riješiti problem opijanja prije nego što nastane. Prema psihijatru Reagan R. Wetherilla sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, cilj je ojačati razvoj mozga ‘taman dovoljno‘ da bi mladi ljudi mogli imati više samokontrole.
IMPULZIVNI UMOVI
Mozgovi mladih su mozgovi u nastajanju. Tokom proteklog desetljeća, neuroznanstvenici su otkrili da je prefrontalni korteks (moždana kora) relativno sporo doseže zrelost. Ovaj dio mozga zaslužan je za kontrolu impulzivne reakcije i privremene memorije. Zbog toga što se prefrontalni korteks znatno duže razvija, tinejdžeri istražuju i traže neovisnost od roditelja.
Mladi čiji se mozgovi razvijaju sporije od vršnjaka mogu biti u velikoj opasnosti. U istraživanju iz 2011., tim predvođen Susanom F. Tapert sa Sveučilišta u Kaliforniji testirao je kontrolne inhibitorne vještine od 38 tinejdžera u dobi od 12 do 14 godina s uređajem za magnetsku rezonancu. Nakon toga, tinejdžere su pratili naredne četiri godine kako bi vidjeli tko će početi konzumirati alkohol. Tinejdžeri koji su se počeli opijati (21 tinejdžer od 38) pokazali su manje aktivnosti u 12 predjela mozga.
Ovo istraživanje dodatno je proširio već spomenuti psihijatar Wetherill koji je 2012. sa svojim kolegama napravio istraživanje na 20 mladih osoba u dobi od 12 do 14 godina koji nikada nisu konzumirali alkohol, ali potječu iz alkoholu sklonih obitelji. Tinejdžeri iz takvih obitelji imaju veće šanse da će se početi opijati i biti impulzivne osobe. U usporedbi s 20 tinejdžera iz obitelj bez povijesti konzumacije alkohola, mozgovi djece alkoholičara pokazali su manje i slabije veze između frontalnih i parijetalnih dijelova mozga koji su uključeni u planiranje, donošenje odluka i inhibitornu kontrolu.
Posljedice opijanja nisu uvijek izravne, unatoč tomu, postoje razlike u funkcioniranju mozgova između osoba koje konzumiraju i ne konzumiraju alkohol. Tokom prošlog desetljeća farmakološki istraživač Fulton Crews sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini pokazao je kako visok udio alkohola u krvi kod štakora ubija moždane stanice u frontalnim režnjevima i hipokampusu , također alkohol otežava nastanak novih neurona.
Neki od najranijih uvida o štetnosti alkohola dolaze nam ih istraživanja objavljenog 2010. godine. Tadašnja apsolventica Alecia Danger, sada psihijatrijski istraživač na Sveučilištu Yale, testirala je radnu verbalnu memoriju (sposobnost zadržavanja verbalne informacije kratko vrijeme) kod 48 tinejdžera od kojih polovina pije, a polovina ne pije alkohol. Alecija je dala tinejdžerima listu riječi koje su oni nastojali zapamtiti dok su znanstvenici snimali njihove moždane aktivnosti. Kasnije su testirali mogućnost pamćenja riječi kod tinejdžera. Osobe sklone alkoholu zapamtile su 78% riječi, dok su osobe koje ne konzumiraju alkohol zapamtile 85% riječi. Kod djece sklone alkoholu uočene su značajno veće aktivnosti u dijelovima prefrontalnog i parijetalnog korteksa, „Vjerojatno zbog povećanog napora“ – pojašnjava Dager.
„Kada djeca počnu piti, mozak ulaže dodatne napore kako bi održao korak“ pojašnjava Lindsay M. Squeglia, te dodaje – „Ali nakon nekog vremena mozak ne može nadoknaditi oštećenja i sposobnosti opadaju.“
Unatoč tomu, za sada nitko s potpunom sigurnošću ne može tvrditi da li se mozak u potpunosti može oporaviti od teškog opijanja tokom tinejdžerskih godina(ili u kolikoj mjeri se može oporaviti). Kognitivni nedostatci ostaju čak i nakon deset godina, a najnovija istraživanja govore kako konstantno opijanje tinejdžera može pridonijeti dugotrajnom opadanju memorije.
Izvori/dodatno čitanje:
Bad Mix for the Teen Brain, Janet Hopson u Scentific American Mind, 2013.
Alcohol and the Adolescent Brain: Human Studies Susan F. Tapert, Lisa Caldwell i Christina Burke, 2012.
Brain Response to Working Memory over Three Years of Adolescence: Influence of Initiating Heavy Drinking Lindsay M. Squeglia, 2012.
What Are They Thinking?! The Straight Facts about the Risk-Taking, Social Networking, Still-Developing Teen Aaron M. White i Scott Swartzwelder, 2013.
A Developmental Perspective on Underage Alcohol Use u Alcohol Alert, No. 78., 2009.
