Postoje li alternativne znanstvene teorije Velikom prasku?
Postoje li alternativne znanstvene teorije Velikom prasku?
Gotovo svi astronomi prihvaćaju teoriju Velikog praska, prema kojoj je svemir nastao iz vrućeg, gustog stanja prije 14 milijardi godina.
Ali nije oduvijek postojao konsenzus među astronomima. Tokom četrdesetih godina prošlog stoljeća, astrofizičari sa Sveučilišta Cambridge predložili su tzv. teoriju mirnog stanja (Steady State Theory). Prema njoj svemir je oduvijek postojao, njegovu ekspanziju pokreću anti-gravitacijske sile polja koje neprestano stvaraju novu materiju kako bi održale identičan izgled svemira. Ovakav svemir bio bi beskonačan, on nema niti početak niti kraj. Ono što je ‘ubilo’ teoriju mirnog stanja je otkriće pozadinskog mikrovalnog zračenja (CMB) i nedavna detekcija gravitacijskih valova. Naime, niti jedna alternativna teorija ne može objasniti pozadinsko mikrovalno zračenje na način na koji to radi teorija Velikoga praska.
Jedan od boljih pokušaja bio je onaj od engleskog matematičara Sir Roger Penrosea koji je tvrdio kako je Veliki prasak našeg svemira samo jedan od mnogih Velikih praskova koji su se već događali i koji će se i dalje događati. To znači da je naš svemir ponikao iz prethodnog, a da će novi svemir nastati iz našeg. Prema njemu starost od 14 milijardi godina je premala s obzirom na nisku razinu entropije. Varijacije u temperaturi pozadinskog mikrovalnog zračenja nisu slučajne, unutar pozadinskog mikrovalnog zračenja nalaze se koncentrični krugovi kod kojih se može opaziti značajno manja radijacija. To, prema njemu, upućuje na mogući dokaz gravitacijskih efekata sudara crne rupe s prošlim svemirom.
Možda i najzanimljiviju alternativu predstavlja teorija vječne inflacije (razina II multisvemira). Prema teoriji inflacije svemir se rapidno razvijao tokom kratkog razdoblja kojeg nazivamo inflacijom. S druge strane, teorija vječne inflacije govori nam da inflacija zapravo nikad nije prestala i da će ona trajati beskonačno dugo . Negdje, čak i sada, dolazi do nastanka novih svemira. Ovaj kompleksni koncept znanstvenici nazivaju multisvemir. Uz to, prema ovoj teoriji svaki novi svemir može imati potpuno drukčije zakone fizike.
Umjetnički prikaz multisvemira – svaki balončić predstavlja zaseban svemir
Još jedna teorija o kojoj se naširoko raspravljalo prošle godine je hologramska teorija. Prema njoj naš svemir nije onakav kakvim se čini dok ga promatramo. On je zapravo hologramska projekcija ili možda čak digitalna simulacija koje nismo/niti možemo biti svjesni.
