Upoznajte ugroženog armadila – maskotu SP u Brazilu

 

Upoznajte ugroženog armadila – maskotu SP u Brazilu

Brazilski tropojasni armadilo (tolypeutes tricinctus) počinje sve više privlačiti pozornosti. Od kada je u vidu maskote Fuleca postao zaštitni dio svjetskog prvenstva, ovaj maleni mravojed postao je velika atrakcija u zoološkim vrtovima koji su dovoljno sretni da imaju ovu ugroženu vrstu. Brazilski savez uspio je tako napraviti izvrstan potez u podizanju svijesti u vezi ove simpatične životinjice.

Tropojasnog armadila pronalazimo u sjevernim dijelovima Brazila, najčešće u zapadnim dijelovima pokrajina Bahia, Pernambuco, Piau i Maranhão. Veličina ovog armadila se kreće između 218 i 273 milimetara na što trebamo dodati i dužinu repa koji dosegne od 60 do 80 mm.

On je jedna od dvije vrste armadila (drugim je južni tropojasni armadilo) koja se može u potpunosti sklupčati kako bi se uz pomoć svojeg oklopa zaštitio od svojih prirodnih neprijatelja. Pume su jedine životinje u Južnoj Americi koje su dovoljno snažne da bi predstavljale veliku opasnost za oklop tropojasnog armadila.

Najčešće se hrane mravima i termitima, koje mogu namirisati i kada se nalaze 20 cm ispod zemlje. Nakon što identificiraju potencijalni plijen, fanatično počinju kopati rupu u koju zabiju nos i uz pomoć dugačkog i ljepljivog jezika dolaze do insekata.

Pretežno su samotnjaci koji ponekad putuju u malim obiteljskim grupama od tri člana. Najčešće se kreću po noći, a za razliku od ostalih armadila oni ne kopaju rupe radi vlastite zaštite. Umjesto toga, u potpunosti se oslanjaju na svoj oklop.

Procjenjuje se kako je u posljednjih desetak godina populacija tropojasnih armadila opala za 30%. Prema pisanju New Scientista specifičan oblik korova poznat kao đavolja kandža (Cryptostegia madagascariensis) odgovoran je za naglo opadanje populacije tropojasnih armadila.

10169370_10152471888924589_1199026725895048708_n

Originalno uvezena iz Madagaskara kao ukrasna biljka, đavolja kandža počistila je postojeća stabla i opustošila ogromna područja. Kako bi se suočili s ovim problemom, grupa znanstvenika (CABI) iz Velike Britanije surađuje s partnerima iz Brazila radi razvijanja biološkog programa kontrole korova. U sličnom pothvatu britanska je grupa uz pomoć gljiva uspješno kontrolirala đavolju kandžu na području Queenslanda u Australiji.

 

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...