Djeca i znanstveno razmišljanje

Djeca i znanstveno razmišljanje [3 minute čitanja]

Roditelji se često pitaju što njihova djeca upijaju od svakodnevnih informacija koje primaju. Ukoliko roditelji djece imaju velik vokabular, ne iznenađuje da će dijete elokventno složenim rečenicama odgovarati na postavljena pitanja. Ukoliko  se roditelj u određenim situacijama ponaša agresivno, isto možemo očekivati i od njegovog potomka u mladoj dobi.

Ipak, djeca ne prestaju iznenađivati. Nepredvidljivost im je jedna od glavnih osobina, te svojim dosjetkama često znaju šokirati i nasmijati odrasle.

Proslavljeni autor Brian Greene ispričao je jednu zgodu koju je doživio sa svojom kćerkom. Za one koji ne znaju, Greene je autor koji piše o fizici i svemiru (ponajprije je poznat kao zagovornik teorije struna), stoga ne treba iznenaditi da i njegova djeca znaju ponešto o svijetu koji ih okružuje.

Jednom prigodom Greene je zagrlio svoju trogodišnju kćerkicu i rekao kako ju voli više od bilo čega u svemiru, na što je malena odgovorila:

„Svemiru ili multisvemiru?“

Urednica časopisa Scientific Americann Mariette DiChristina ispričala je priču o svojoj petogodišnjoj kćerki Mallory koja može izuzetno brzo računati. Jednom prilikom Mariette ju je upitala:

„Koliko ću biti stara kada ti budeš imala 42 godine?“. Umjesto uobičajenog odgovora, kćerka je našla praktičko rješenje. Smijući se maminom pitanju, Mallory je bez pomišljanja na  matematiku odgovorila:

„Mama, ti ćeš tada biti mrtva“.

Razmišljanja djeca očigledno su šarmantna, ali i pronicljiva. Ipak, za izuzetno nevjerojatna dječja razmišljanja moramo se prisjetiti malog Carl Freidrich Gaussa. Priču o njemu osobno sam nebrojeno puta čuo tokom predavanja iz matematike (pozdrav za profesoricu matematke), a vjerojatno je i vama poznat dio njegove genijalnosti.

Gauss je bio mnogo napredniji matematičar od svojih vršnjaka. Kako bi ga učiteljica zabavila na duže vrijeme, rekla mu je da zbroji sve brojeve od 1 do 100 i neka joj donese rezultat.  Jasno je kako bi uobičajena metoda zbrajanja (1+2=3, 3+3=6, 6+4=10…) iziskivala mnogo vremena. Na iznenađenje učiteljice Gauss je nakon kratkog vremena, možda nakon jedne minute, došao rješenjem. Na papiru je imao ispisanu brojku 5050, koju ćete dobiti ukoliko napravite onaj mukotrpni postupak.

Ako ne znate kako je Gauss došao do rješenja u tako kratkom vremenu, dajte problem djetetu koje vam se nalazi u blizini. Možda ono zna točan rezultat, i možda je upravo to dijete najpametnije u cijelom multisvemiru.

Ukoliko vam ta metoda ne pođe za rukom, jednostavno koristiti Google, ili ovaj link.

Izvori/dodatna čitanja

Ukoliko Vam se svidio ovaj tekst, nevjerojatne primjere znanstvenih razmišljanja od strane djece možete pročitati u ovom radu.

Grupa autora, urednica Prof. Marilyn Fleer, Young children: Thinking about the scientific world, Monash University, 2007.

Out of the Brains of Babes, Steve Mirsky, Scientific American, 2011.

 znanostblog.com