Je li beba s „dvije mame i jednim ocem“ genetski modificirana beba?
Velika Britanija bi mogla postati prva država koja dopušta kontroverzni postupak stvaranja embrija s genima troje roditelja. Znači li to, ukoliko britanski parlament prihvati ovaj prijedlog, da ćemo uskoro imati genetski modificirane bebe? O čemu je uopće riječ?
Sudeći prema nekoliko domaćih portala koji se mahom referenciraju na britanski Daily Mail odgovor je potvrdan. Lokalni dušebrižnici se pitaju što je sljedeće, naglašavajući kako se „biolozi ne bi trebali igrati Boga“, pri tomu vjerojatno misleći kako će dijete sadržavati podjednak broj gena od sva tri roditelji ili kako će ova metoda uključivati svojevrsnu modifikaciju DNK.
O čemu je riječ?
Kako objašnjava hrvatski znanstvenik Dr. Boris Lenhard, inače profesor na Imperial Collegeu u Londonu, DNK ostaje nepromijenjen. Ne dolazi do rekombiniranja DNK, što se podrazumijeva kod genetske modifikacije. Novonastala tehnika podrazumijeva manipulaciju na razini stanice i njenih organela.
Dakle, DNK iz jezgre se ne dira, dolazi do promijene u mitohondrijskom genomu koji je potpuno odvojen od jezgrinog. Niti novi mitohondriji nisu modificirani, nego su samo neispravni (ili svi) zamijenjeni ispravnima mitohondrijima donatorice.
Mitohondrijski genom sastoji se od samo 16 000 parova baza koji se nasljeđuju isključivo od majke (prisutnih u onoliko kopija koliko ima mitohondrija) i pri tome su odgovorni za tek 37 gena, dok jezgrin genom sadrži po 3 milijarde parova baza od svakog roditelje i odgovoran je za preko 20 000 gena. Postavlja se pitanje zbog čega mitohondriji sadrže DNK? Iako se čini teškim za povjerovati, te organele su nekada bili zasebne stanice slične današnjim bakterijama, te su uspostavile simbiotičku vezu s primitivnim ameoboidskim stanicama radi obostrane koristi.
Izvor: Jutarnji list (1.7.2013.)
Zašto sve ovo?
Zato što se jedna od 6500 beba rodi s nekim od ozbiljnih mitohondrijskih poremećaja koji mogu dovesti do gubitka vida i sluha, bolesti pluća i jetre, slabljenje mišića ili poremećaja u radu crijeva. Znanstvenici govore kako trenutno postoji 50-ak teških bolesti koje mogu nastati zbog defektnih mitohondrija.
Kada je sve započelo?
Iako se rasprava o etičnosti ovoga postupka rasplamsala tek nakon javne rasprave koju je provelo Povjerenstvo za humanu oplodnju i embriologiju (HFEA), riječ je eksperimentu starom tri godine koje je provedeno od strane dr. Douga Turnbulla sa Sveučilišta u Newcastle-u. Embriji su uspješno stvoreni umjetnom oplodnjom tako da je korišteno jajašce jedne žene, sperma njezinog partnera i mitohondrije druge žene. Dr. Turnbull je kreirao 80 embrija s genima dviju žena i jednog muškarca, a svi embriji su uništeni nakon osam dana. Već spomenuta javna rasprava u Velikoj Britaniji pokazala je kako javnost u velikoj mjeri podržava ovaj kontroverzni medicinski postupak.
