Pušenje majke dovodi do manje težine novorođenčeta?!

Pušenje majke dovodi do manje težine novorođenčeta?!

Pušenje tokom trudnoće može dovesti do mnogih komplikacija u razvoju novorođenčeta, zar ne? Majka bi tokom trudnoće trebala prekinuti pušiti kako bi osigurala zdravlje svoje bebe?! Čini se kako situacija nije tako jednostavan, posebno kada statistički počnemo analizirati dosadašnja istraživanja.

Već površnim pretraživanje istraživanja uviđamo mnoštvo radova (2011., 1995., 2005.,2007. itd.) koje nas upućuje na postojanje korelacije između pušenja u toku graviditeta (vremenski period od oplodnje jajne stanice do porođaja) i težine novorođenčeta.

Nema sumnje da bebe sa smanjenom težinom predstavljaju rizičnu skupinu. Smanjena težina novorođenčeta povezuje se s raznim bolestima, od kojih neke mogu biti i kobne po život djeteta. Uz to, u odrasloj dobi te osobe imaju povećan rizik oboljenja od kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, visok krvni tlak i šećerna bolest tip 2.

Ipak, dokazuju li ta istraživanja doista da pušenje tokom samog graviditeta uzrokuje manju težinu djeteta? Ili postoji još neki dodatni faktor koji utječe na smanjenu težinu beba? Nadaleko poznati dio korelacija (o kojima smo detaljnije pisali ovdje) je (ne)postojanje uzročno-posljedične veze.

Školski primjer krive interpretacije korelacije upravo je odnos između pušenja majke i nedovoljne težine novorođenčeta. Godine 1957. “American Journal of Obstetrics and Gynecology” objavio je podatak da žene koje u toku graviditeta puše, rađaju u većem postotku djecu premalene težine (ispod 2500 g).

U 15 godina koje su slijedile, više od 30 istraživanja te pojave potvrdilo je povezanost između pušenja majke i premale težine djeteta u porodu. Ti su nalazi zabrinuli istraživače, jer djeca rođena s premalom težinom imaju više od dvadeset puta veći rizik da će umrijeti u prvom mjesecu života nego djeca normalne težine.

Uzročna veza između pušenja i nedonoščadi smatrana je posve razumljivom, jer se držalo da pušenje interferira s intrauternim (zastojem u rastu ploda) razvojem čeda. Autor Yerushalmi odlučio je da ozbiljno ispita tu povezanost te je u tu svrhu ispitao 5 466 graviditeta kod 3 422 žene, koje su sve rodile do najkasnije 25. godine života. Neke su od tih žena pušile, a neke nisu. No radi detaljnije kauzalne analize Yerushalmi je žene podijelio u 4 kategorije:

a) Žene-nepušači koje nikada nisu pušile;

b) Žene stalni pušači, tj. one koje su pušile u toku graviditeta, a i kasnije, u doba kada su intervjuirane;

c) Žene ”budući” pušači, tj. one koje su počele pušiti tek nakon poroda i

d) Žene ’’bivši” pušači, tj. one koje su nakon poroda prestale pušiti.

Postotak poroda djece premalene težine za svaku od ovih skupina žena prikazan je u tablici.

 Ako pažljivo analiziramo ovu tablicu, vidjet ćemo da usporedba nepušača sa stalnim pušačima daje očekivanu povezanost; majke-pušači imaju više poroda nedonoščadi nego majke – nepušači. Ali, usporedba ”budućih” i ’’bivših” pušaća pokazuje da su majke koje su počele pušiti tek nakon poroda imale visok postotak djece s premalom težinom. I, napokon, majke ’’bivši” pušači, u razdoblju prije nego što su napustile pušenje, rodile su znatno manje nedonoščadi nego stalni pušači, i manje od ’’budućih” pušača.

Na temelju tih rezultata Yerushalmi zaključuje da “činjenice zapravo podržavaju hipotezu da je povećani postotak nedonoščadi uvjetovan pušačem a ne pušenjem“. On, naime, smatra da žene -”pušači” kao skupina predstavljaju takvu skupinu, koja bilo zbog određenog načina života ili kojega drugog razloga — ima tendenciju da rodi nedonošče bez obzira na to da li stvarno puši ili ne.

Pušenje prema njemu dakle ne uzrokuje defektni porod, nego su i pušenje i defektni porod pod utjecajem trećeg faktora (ili trećih faktora). Yerushalmi je to donekle i dokazao jednim svojim drugim istraživanjem na više od 4 000 žena-pušača. Između žena-pušača i žena-nepušača našao je dosta razlika u načinu života i ponašanja: pušačice su manje koristile kontraceptivna sredstva, u manjem postotku su planirale rođenje djeteta, u većem su postotku pile alkohol i kavu, i u znatno su većem postotku pretjerano pile alkohol; dakle, u cjelini su — kako kaže Yerushalmi — žene-pušači ekstremnije u užicima i slobodnije u načinu života od žena-nepušača.

Izvori/dodatna čitanja:

Boris Petz, Interpretacija koeficijenta korelacije, Naknada Slap, 2004.

University of Exeter, A genetic analysis of smoking and low birth weight, European Centre for Environment & Human Health, 2014.

M.A.A. Wadi i S.S. Al-Sharbatti, Relationship between birth weight and domestic maternal passive smoking exposure, Eastern Mediterraneanm Health Journal, 2011.

R Wickström, Effects of Nicotine During Pregnancy: Human and Experimental Evidence, Curr Neuropharmacol, 2007.