Ravnopravnošću do gospodarskog razvoja

by Hrvoje Krpan · 18 studenoga, 2013

Ravnopravnošću do gospodarskog razvoja

Tijekom 20. stoljeća ekonomisti su ispitivali utjecaj ekonomskog napretka na osobni dohodak. Dovodi li ekonomski napredak veću ravnopravnost u društvo?

Talijanski ekonomist Alberto Alesina je zajedno sa svojim turskim kolegom Daniem Rodrikom 1994. pokušao odgovoriti na ovo pitanje. Alesina i Rodrik su ispitali dva faktora: rad i kapital (akumulirano bogatstvo). Vjerovali su kako je ekonomski rast potaknut rastom ukupnog kapitala, dok se državne službe financiraju od poreza na kapital. To znači da ukoliko su viši porezi na akumulirano bogatstvo – to će biti manje poticaja za akumuliranjem kapitala i samim time stopa rasta će biti manja.

Oni čiji dohodak uglavnom potječe iz akumuliranog kapitala preferiraju niže porezne stope. S druge strane, oni koji nemaju nakupljenog bogatstva (osnovni prihod im dolazi isključivo iz njihovog rada) prednost daju višim stopama poreza. Takav pristup omogućit će im bolje javne službe i bolju redistribuciju akumuliranog bogatstva.

Porezna stopa je postavljena od strane vlada, ali na njeno određivanje utječe javno mišljenje. Čak je i kod diktatorskih vlasti nemoguće u potpunosti ignorirati volju naroda. Zbog toga se visina porezne stope određuje na način pri kojem se pokušava udovolji što većem broju ljudi.

Prema logici Alesina i Rodika, ukoliko je distribucija kapitala i akumulacija bogatstva podijeljena ravnopravno unutar društva, prosječni građanin biti će relativno bogat i samim tim će htjeti umjerene stope poreza. Ukoliko postoji velika nejednakost u redistribuciji bogatstva, što znači da je većina kapitala je u rukama tzv. elite, većina stanovništva biti će siromašna i zahtijevati će veće porezne stope.

Alesina i Rodik tvrde da veća ekonomska ravnopravnost u društvu vodi prema većim stopama rasta ekonomije.

Skandinavske zemlje primjer su primjene Alesinih i Rodikovih zaključaka. One kombiniraju visoke porezne stope s visokim dohotkom, te uz pomoć te politike imaju najmanju nejednakost.

RAST I RAVNOPRAVNOST

No kako to u ekonomiji obično biva, postoje ekonomisti koji se ne slažu s njihovim zaključcima. Neki ekonomisti smatraju kako su Alesina i Rodick krivo identificirali uzrok i efekt.

Španjolski ekonomist Xavier Sala-i-Martin (1962-) tvrdi kako je ekonomski napredak potaknut manjom stopom dohodovne nejednakost diljem svijeta. Svjetska banka (The World Bank) u svom priopćenju govori kako do smanjenje siromaštva širom svijeta – koje pomaže smanjenju nejednakosti – dolazi zbog ekonomskog napretka. S druge strane zemlje sa sporom stopom razvoja, kao što su mnogobrojne zemlje iz Afrike, proživjele su desetljeća sporog razvoja. Takva situacija naštetila je životnom standardu građanstva i naporima za suzbijanje siromaštva. Drugim riječima – najsiromašniji zaostaju, a nejednakost i dalje napreduje.