Zašto je Myers-Briggs test totalno beznačajan?

by Hrvoje Krpan · Published 17 srpnja, 2014 · Updated 17 srpnja, 2014

Zašto je Myers-Briggs test totalno beznačajan?

Myers-Birggsov test je vjerojatno najkorišteniji test osobnosti na svijetu.

Procjenjuje se kako, na godišnjoj razini, 2 milijuna ljudi riješi ovaj test. Koristi se u odjelu ljudskih resursa, na fakultetima, pa čak i u državnim agencijama. Sve to kompaniji koja pravi i oglašava test donosi zaradu od dvadesetak miliona dolara svake godine.

Jedini problem testa? Potpuno je beznačajan.

“Jednostavno ne postoje dokazi da funkcionira,” govori Adam Grant, psiholog sa Sveučilišta Pennsylvania koji je već prije pisao o nedostacima testa. “Karakteristike mjerene testom gotovo nemaju nikakvu moć predviđanja o vašoj sposobnosti na poslu, sreći u braku ili bilo kojoj drugoj situacija.”

Test, koji je baziran na 93 pitanja, omogućuje grupiranje ljudi u jedan od 16 mogućih tipova ličnosti. Međutim, test je razvijen u 40-im godinama prošlog stoljeća i baziran je na netestiranim teorijama analitičkog psihologa Carla Junga te je danas u potpunosti odbačen od strane kompletne psihološke zajednice.

Čak je i Jung upozorio kako su njegovi tipovi osobnosti samo gruba odrednica njegovih proučavanja. Nekoliko analiza pokazalo je kako je test potpuno neefikasan u predviđanju uspjeha ljudi na poslu, a polovica testiranih osoba dobila bi različite rezultate kad bi ponovili testiranje.

Ipak, vjerojatno ste čuli nešto o ovom testu, a možda su vam i dali da ga ispunite prilikom testiranja za posao. Evo osnovnih razloga zašto je test potpuno beznačajan:

Temeljen je na nedokazanim teorijama

Jung je 1921. objavio knjigu “Psihološki tipovi”. U njoj je iznio nekoliko zanimljivih, ali nepotvrđenih teorija o tomu kako ljudski mozak funkcionira.

Između ostalog, objasnio je osnovne podjele prema psihološkim tipovima ličnosti. Nastale kategorije nisu proizašle iz kontroliranih eksperimenata, budući da je to bilo vrijeme prije nego je psihologija postala empirijska znanost.

Bez obzira na to, Jungov utjecaj bio je ogroman i njegove teorije dobile su mnogobrojne pobornike. Katherine Briggs i njena kćer Isabel Briggs Myers (Amerikanke bez formalnog psihološkog obrazovanja) kasnije su na temelju Jungovih načela razvile popularni test.

Test je svoju pravu popularnost doživio nakon što je preuzet od strane kompanije CPP 1975. Doživio je male preinake, ali i dalje vašu ličnost reprezentira s četiri slova koja predstavljaju neku od kategorija.

Myers-Briggsov test korisni lažne, limitirane rezultate

Ukoliko ljude pitate preferiraju li razmišljanje ili osjećaje, gotovo nitko se neće odlučiti isključivo na jednu opciju. Većina ljudi se smatra i misaonom i osjećajnom osobom. Jung je sam priznao da “ne postoje čisti ekstroverti ili čisti introverti. Takva osoba bila bi luđak.”

Ipak, test je u potpunosti baziran na odabiranju između jedne od dvije opcije. Pitanja kakva pronalazimo u testu su npr. “Suosjećate li s drugim ljudima?” Ponuđeni odgovori su “da” i “ne“.

Ukoliko bi postojali dobri empirijski razlozi za takva pitanja, možda bi ih trebali ozbiljno shvatiti. No, činjenica je da oni dolaze iz danas obezvrijeđenih teorija s početka 20. stoljeća od mislilaca koji su vjerovali u kolektivnu podsvijest

Test pruža nedosljedne, netočne rezultate

Možemo prihvatiti činjenicu da je test limitiran u definiranju ljudi, ali još uvijek ima vrijednost zato što točno nagovještava kojoj kategoriji pripadamo, zar ne?

Ne baš, ukoliko uzmemo u obzir činjenicu kako je test izuzetno nedosljedan. Istražitelji su otkrili kako 50-ak posto ljudi dobije druge rezultate prilikom drugog testiranja koje se dogodilo nakon samo tjedan dana.

Drugi indikator netočnosti testa pokazan je u nekoliko istraživanja koja govore kako test nije dobar pokazatelj uspjeha pojedinca na određenom poslu.

Gotovo u potpunosti je odbačen od strane psihologa.

Gore navedeni razlozi su zašto psiholozi – ljudi koji se fokusiraju na razumijevanje i analizu ljudskog ponašanja – gotovo u potpunosti odbacuju Myers-Briggsov test.

Pretražite bilo koji značajni psihološki znanstveni časopis i pronaći ćete nekoliko različitih testova koji su naknadno razvijeni i mnogo bolji od Mayers-Briggsovog.

CPP, tvrtka koja izdaje test ima tri glava psihologa u svojim redovima, ali niti jedan od njih ne koristi test u svojim istraživanjima. “Moji akademski kolege dovodile bi ga u pitanje,” priznao je Carl Thoresen sa Sveučilišta Stanford koji radi u CPP-u.

Novi testovi koriste potpuno novi pristup baziran na različitim kategorija. Model pet faktora mjeri pet temeljnih dimenzija: ekstraverziju, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i intelekt. Sve su to čimbenici koji značajno odstupaju između pojedinih osoba. Postoje i neki dokazi da takav raspored ima određenu moć predviđanja u određivanju vjerojatnosti uspjeha u pojedinim poslovnim situacijama.

Jedna stvar ipak nedostaje – marketinška mašinerija koju posjeduje Myers-Briggsov test.