10 najvećih pogrešaka u povijesti znanosti
10. Mlada Zemlja
Britanski znanstvenik Sir William Thomson, znan kao Lord Kelvin, najpoznatiji je po određivanju najniže temperature (apsolutna nula ili -273.15°C). Svoje veliko otkriće pokušao je iskoristiti kako bi odredio starost našeg planeta. Thomson je na osnovi razmatranja termičke vodljivosti procijenio kako je Zemlja stara 20-40 milijuna godina. Danas znamo da je starost Zemlje 4.5 milijardi godina.
9. Kozmološka konstanta
Albert Einstein, vjerujući da je svemir statičan, uvodi kozmološku konstantu u opću teoriju relativnosti kako bi objasnio način na koji gravitacija sprječava širenje. Nakon što je otkriveno da se svemir širi, Einstein se odrekao konstante te ju nazvao svojom ‘najvećom zabludom’.
8. Brže od svjetlosti
Činilo su kako su uvaženi zakoni fizike prekršeni 2011. nakon što su znanstvenici iz Italije svjedočili kretanju neutrina (električki neutralne elementarne čestice iz skupine leptona) iznad brzine svjetlosti. Ispostavilo se kako GPS oprema koja je pratila kretanje neutrina nije bila dobro postavljena i samim time davala nevjerojatne rezultate.
7. Kreiranje ubojitih pčela
Biolog Warwick Kerr je u blizini Sao Paula 1956. počeo križati europske i afričke pčele kako bi razvio vrstu koja bi bila prilagođena tropskim uvjetima života u Brazilu. Rezultat ovog eksperimenta bile su tzv. ‘pčele ubojice’ – agresivne i sklone rojanju – koje su pobjegle i rasprostranile se sjeverno do Sjedinjenih Američkih Država.
6. DNK je trostruka uzvojnica
Američki Nobelovac Linus Pauling već je 1953. bio renomirani znanstvenik kada je predložio da DNK ima strukturu trostruke uvojnice. Kasnije te godine, Francis Watson i James Crick otkriti će da je DNK zapravo dvostruka uvojnica i za svoje otkriće dobiti Nobelovu nagradu.
5. Energija iz hladne fuzije
Elektrokemičari Stanley Pons i Martin Fleischmann su 1989. obznanili kako su detektirali nuklearne reakcije pri sobnoj temperaturi. Tzv. ‘hlada fuzija’ bila je sveti gral za proizvodnju jeftine i obilne količine energije. Na žalost, nitko poslije njih nije uspio ponoviti dobivene rezultate eksperimenta.
4. Vječni svemir
Eminentni i kontroverzni astrofizičar Fred Hoyle je predložio teoriju stalnog stanja prema kojoj je svemir postojao i nastavit će postojati vječno Po ovoj teoriji, daleke i bliske galaktike bi trebale izgledati statistički jednako. U 1949. Hoyle je podrugljivo skovao izraz ‘veliki prasak’ da bi opisao alternativnu teoriju koju je ismijavao do svoje smrti 2001. godine.
3. Flogiston
Njemački alkemičar Joachim Becher predložio je ovu teoriju. Georg Ernst Stahl je postulirao da sve tvari sadrže flogiston, a njegovim gubitkom ili dodatkom tvari podliježu mijenama. Iako je flogistonska kemija dovela do mnogih značajnih otkrića na kraju se pokazala neispravnom te je odbačena.
2. Svemir se okreće oko nas
Utjecajni (i revolucionarni) matematičar i geograf Ptolomej razvio je astronomski model prema kojem se Zemlja nalazi u središtu kozmosa. Njegov geocentrični model nije ispravljen sve do sredine 16. stoljeća kada je Nikola Kopernik predložio heliocentričnu teoriju. Do sastavljanja nove teorije proteklo je gotovo 1500 godina.
1. Skupocjeni propast misije
NASA je potrošila 327 milijuna dolara na lansiranje Mars Climate Orbitera koji je došao do crvenog planeta 23. rujna 1999. da tamo izgorio jer su računala na Zemlji slala upute koristeći imperijalni sustav mjerenja (lbf) dok je Mars Climate Orbitera bio programiran da prima upute iz metričkog sustava (N).
