Negativna strana pozitivnog razmišljanja

Negativna strana pozitivnog razmišljanja

Kako vesele misli mogu voditi do neželjenih ishoda.

Od ponajboljih sportaša do ‘self-help’ stručnjaka, postoje mnogobrojni zagovornici pozitivnog mišljenja (zamišljanja sebe kako uspijevamo u određenim situacijama) koji vjeruju kako će nam jaka vjera u uspjeh pomoći u ostvarenju naših ciljeva. Istraživanja  iz prošlosti podupirali su tu ideju, ali čini se kako mnogobrojni psiholozi dolaze do novih saznanja koja su u suprotnosti s postojećim mišljenjima. Razmišljajte previše pozitivno i možda ćete smanjiti svoje šanse za uspjeh.

Jedno od mogućih objašnjenje je da ćete idealizacijom situacije uništiti motivaciju –zaključci su ovo istraživanja objavljenog u časopisu Journal of Experimental Social Psychology. Istraživači su pitali studente da zamisle određeno ugodno iskustvo (izgledati privlačno u novim štiklama, pobijediti na natjecanju pisanja eseja ili dobiti 5 na testu) i procjene efekt fantazije, odnosno koliko se ona odrazila u stvarnosti. Kada su sudionici zamislili najpoželjniji rezultat, njihova razina energije (mjerena krvnim tlakom)je opala i oni su prijavili lošije iskustvo od osoba koje su imali realističnije ili negativne fantazije.

Kako bi procijenili ispitanikovo iskustvo, istraživači su kod ispitanika usporedili listu zadanih i ostvarenih ciljeva. „Kada zamišljate nešto-osobito kada zamišljate nešto vrlo pozitivno-to je gotovo kao da živite s tom situacijom,“ govori Heather Barry Kappes sa Sveučilišta u New Yorku.  Takvo pozitivno razmišljanje zavarava mozak kako je zadatak već obavljen, objašnjava Heather. Ispitanicima bi bilo bolje da umjesto ignoriranja zamišljaju kako savladavaju prepreke.

Ovaj pristup može se primijeniti i na sport. Izvješće objavljeno u Perspectives on Psychological Findings predlaže kako preispitivanje samog sebe u vezi detalja pojedinog atletskog zadatka ima veći učinak od zamišljanja optimalnog ishoda. „To je pozitivno mišljenje plus instrukcije,“ kaže glavni autor istraživanja  Antonis Hatzigeorgiadis sa Sveučilišta Thessaly u Grčkoj.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...