Kaku i Moore složni – Bliži se kraj Mooreovog zakona

Čini se kako Mooreov zakon, prvi puta formuliran 1965. godine od strane suosnivača Intela Gordon Moorea, sve više posustaje u utrci s vremenom. Pitanje koje mnogobrojni tehnolozi i futuristi postavljaju je do kada će važiti Mooreov zakon, te kakav porast nas očekuje u budućnosti.

Svoja promatranja Moore započinje od samog izuma integriranih krugova 1958. godine. Prvih 14 godina promatranja Moore uočava kako se broj tranzistora po jednome čipu udvostručava svake godine. U 1972. godini taj se broj počeo udvostručivati svaku godinu i pol, ili 60% godišnje, što je rezultiralo poboljšanjem za faktor sto svakog desetljeća. Slijedom toga, svake tri godine kapacitet memorije poluvodiča povećavao se četverostruko. Ovaj fenomen nazvan je Mooreov zakon i njegovo trajanje značajno je nadmašilo prvotna predviđanja od deset godina.

Sam autor ovoga zakona ističe kako predviđa trajanje zakona još 10-15 godina kada bi se trebalo dogoditi nešto ključno, nešto što će stati na kraj neprekinutom slijedu Mooreova zakona. „Nešto ključno“ moglo bi biti poboljšanje sadašnjih optičkih čipova ili 3D dizajna , ali nitko trenutno sa sigurnošću ne može reći što će biti nakon silicijske ere.

Fizičar i populator znanosti Michio Kaku kao ističe kako će se Mooreov zakon u bliskoj budućnosti morati suočiti s zakonima fizike,a to bi se trebalo dogoditi kada se tehnologija spusti na pet nanometara.

„Za desetak godina vidjet ćemo urušavanje Mooreovog zakona, ustvari, mi već sada vidimo da se Mooreov zakon usporava, snaga računala ne može da održava svoj brzi eksponencijalni rast koristeći standardnu silicijsku tehnologiju” naglašava Kaku.

plot

Možda najdrastičnije prognoze iznijela je tvrtka iSuppli koja predviđa kraj zakona 2015. godine, a kao glavni razlog navode ekonomsku neisplativost proizvodnje. Naime, prema istraživanju iSupplia smanjivanje proizvodnoga procesa ispod 20 nanometara, odnosno na 18 nanometara, približavamo se granici komercijalne isplativosti daljnje minijaturizacije. Vjerojatno će biti moguće i daljnje smanjivanje proizvodnoga procesa, no cijena opreme za proizvodnju postat će toliko visoka da se više neće moći isplatiti kroz masovnu proizvodnju odgovarajućih čipova.

Hrvoje Krpan

Neznanje je pogonsko gorivo znanosti

You may also like...